Tablete za liječenje anksioznosti i nesanice, koje glumci u seriji "Bijeli lotos" koriste, nisu bezopasne.
Pored toga što izazivaju neželjene efekte poput ubrzanog rada srca, visokog krvnog pritiska i nervoze, mogu da dovedu i do ozbiljne zavisnosti - što možemo da vidimo kroz ponašanje Viktorije Ratlif, lika iz serije "Bijeli lotos". U mnogim scenama serije, Viktorija uzima lorazepam, lijek protiv anksioznosti, u kombinaciji sa vinom tokom večere. Odmah nakon toga postaje očigledna zastrašujuća kombinacija nervoze i pospanosti.
"Nemaš dovoljno lorazepama da izdržiš nedjelju dana u Wellness centru?", ironično komentariše njena ćerka Pajper.
Šta je lorazepam i zašto je opasan?
"Bijeli lotos" nije jedini primjer predoziranja lorazepamom. Nova serija The Pitt bavi se lekom librium, koji takođe pripada grupi benzodiazepina. Ipak, stručnjaci upozoravaju da to nije samo "fikcija" - lijekovi poput lorazepama poznati su po visokom potencijalu za izazivanje zavisnosti, a simptomi apstinencije mogu da budu teški, pa čak i fatalni.
"Zloupotreba benzodiazepina nije rijetkost u stvarnom životu. Posljednjih godina, istraživanja su pokazala da je problem mnogo ozbiljniji nego što su ljekari ranije pretpostavljali", kaže dr Ian K. Nil za "Njujork tajms".
Benzodiazepini, poznati i kao "smirivači", koriste se za liječenje anksioznosti, paničnih napada, nesanice, ali i kod odvikavanja od alkohola. Za razliku od antidepresiva, kojima treba nekoliko nedelja da počnu da djeluju, benzodiazepini djeluju brzo, što ih čini privlačnim za one koji traže trenutno olakšanje - na primjer, tokom letenja avionom.
Međutim, kako objašnjava doktorka Ljudmila De Faria iz Američkog udruženja psihijatara, tolerancija se razvija već poslije nekoliko nedjelja redovne upotrebe, čak i ako se lijek koristi u skladu s ljekarskim uputstvom. Problem dodatno komplikuje činjenica da neki lijekovi, poput diazepama i klonazepama, ostaju duže u organizmu, dok se drugi, poput alprazolama, brže razgrađuju.
"Ljudi često to ne znaju. Zato uzimaju više doza, ne shvatajući da se lijekovi gomilaju u organizmu i rezultat je da djeluju kao da su popili nekoliko pića", kaže De Faria.
Zvuči gotovo zloslutno da je u SAD 2019. godine izdato oko 92 miliona recepata za benzodiazepine, a najčešći korisnici su bili ljudi između 50 i 64 godine. Zbog sve češće zloupotrebe, Uprava za hranu i lijekove je 2020. godine izmijenila uputstva za ove lijekove.
"Ali čak i kada ljekari upozore na rizike, to često ostaje apstraktna informacija za pacijente, sve dok se lično ne suoče s posljedicama", kaže dr Nil.
Kombinacije s alkoholom i drugim lijekovima mogu da budu fatalne
Dodatni problem je što mnogi pacijenti uzimaju više lijekova istovremeno. Kombinovanje benzodiazepina sa drugim sedativima, poput tableta za spavanje ili antihistaminika, može da pojača efekte i izazove ozbiljne komplikacije. Ako se uz to konzumira alkohol ili kanabis, rizik je još veći, jer svi ti sastojci djeluju kao depresori na centralni nervni sistem i mogu ozbiljno da ugroze disanje.
Starije osobe su posebno osjetljive, upozorava dr Nil, jer s godinama tijelo sporije razgrađuje lijekove, pa oni duže ostaju u organizmu. Takođe, mogu da izazovu delirijum kod osoba sa demencijom i povećaju rizik od padova i saobraćajnih nezgoda.
"Zbog svega navedenog, benzodiazepini se obično prepisuju na kraći vremenski period - maksimalno četiri nedjelje, a u slučaju hroničnih stanja koriste se kao krajnja opcija", kaže dr Nil.
Ne smijete naglo da prestanete da uzimate ove lijekove
Prema istraživanju iz 2019. godine, skoro 20 odsto korisnika benzodiazepina zloupotrebljava ove lekove. Ako se razvije zavisnost, apstinencija može da bude izuzetno teška zbog intenzivnih simptoma: nesanica, nervoza, pojačano znojenje, ubrzan rad srca, povišen pritisak, stomačni problemi, uključujući mučninu i suvo povraćanje. Zbog toga terapija ne smije naglo da se prekine - doza mora postepeno da se smanjuje, najbolje uz nadzor ljekara.
"To je kao da spuštate avion - mora se raditi polako i pažljivo", slikovito objašnjava psihijatar dr Džon Torus iz Bostona.
Tokom tog perioda, pacijentima se savjetuje da uspostave kvalitetan ritam spavanja, promijene navike i uključe se u terapiju za anksioznost. Ako je potrebno, može da se koristi klonidin - lijek koji olakšava fizičke i psihičke simptome krize.
Lijek nije rešenje, već privremeno olakšanje
Stručnjaci naglašavaju da, umjesto da se oslanjamo na lijekove, ključno je pronaći i riješiti osnovni uzrok anksioznosti - bez prečica koje često vode ka dužem i težem putu izlječenja.
(MONDO)