Ekonomista Erik Brinjolfson ne očekuje masovne otkaze zbog AI, ali upozorava da vještačka inteligencija već mijenja tržište rada, posebno za juniore.
Masovni otkazi i "apokalipsa" na tržištu rada zbog vještačke inteligencije ipak se neće dogoditi, tvrdi vodeći ekonomista sa Stenford univerziteta Erik Brinjolfson.
"U zvaničnim podacima i dalje nema ni traga masovnom uništenju radnih mjesta na nivou ekonomije", ističe Brinjolfson u intervjuu za "Vašington post".
Umjesto talasa otpuštanja, primjena vještačke inteligencije podstakla je rast produktivnosti od više od dva odsto, što je, prema njegovim riječima, najbolji i najstabilniji rast još od ekspanzije interneta krajem devedesetih godina.
Brinjolfson prognozira da ćemo do 2030. godine imati daleko moćniju vještačku inteligenciju, ali i stopu nezaposlenosti koja će ostati u uobičajenim istorijskim granicama.
On naglašava da potražnja za iskusnim stručnjacima, poput senior programera, neće nužno opasti ni kada AI preuzme rutinske zadatke i osnovno pisanje koda.
Najveći problem su početnici
Ipak, profesor sa Stenforda upozorava na sve teži položaj mladih i ljudi koji tek ulaze na tržište rada.
Tržište već trpi "stvarne, trajne i sve izraženije" posljedice na juniorskim pozicijama, smatra Brinjolfson.
"Ako kompanije ne zapošljavaju ljude na samom početku karijere, u budućnosti neće imati iskusne stručnjake kada im budu potrebni", upozorava on.
Prema njegovom tumačenju, problem nije nužno u tome što će AI masovno zamijeniti postojeće zaposlene, već u tome što bi kompanije mogle smanjiti broj početnih pozicija. Time bi se prekinuo tradicionalni put kroz koji zaposleni stiču iskustvo i vremenom napreduju do seniorske pozicije.
"AI ne mora da služi za zamjenu ljudi"
Brinjolfson smatra da je pogrešno uvjerenje dijela direktora da vještačka inteligencija mora po svaku cijenu da smanji broj zaposlenih kako bi bila isplativa.
On kritikuje i poresku politiku koja, prema njegovoj ocjeni, praktično podstiče poslodavce da ljude zamjenjuju mašinama.
Umjesto toga, zalaže se za korištenje tehnologije za unapređenje ljudskog rada.
"Suština ne treba da bude puko oponašanje i zamjena ljudi. Cilj je da proširimo ljudske mogućnosti – da radnici rade stvari koje nikada ranije nisu mogli", zaključuje profesor.