Kompanije postaju sve agresivnije u namjeri da dođu do novih kupaca svojih proizvoda. Građani se žale da ih razne firme svakodnevno zovu na mobilne telefone ili im šalju poruke, iako im nikada nisu ostavili broj.
Jedna Banjalučanka se požalila da je dobila SMS od nepoznate stomatološke ordinacije u kojoj je pozivaju na besplatan pregled.
"Pisalo je da se tom prilikom mogu informisati oko pogodnosti plaćanja u toj ordinaciji", navela je ona.
U ordinaciji poručuju da im je bazu podataka o pacijentima "ostavio" stomatolog koji je ranije bio vlasnik,
piše "Euro Blic".
U udruženju za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora kažu da je javna tajna da preduzeća međusobno razmjenjuju naše podatke.
"Registrujete se kod neke firme koja prodaje posuđe, sutra vas zove druga firma koja prodaje ćebad, a sljedeći dan neka koja nudi medicinske preparate. To znači da oni ustupaju jedni drugima naše podatke, što ne bi smjeli", ističe Murisa Marić, izvrša direktorka udruženja. Ona dodaje da se takvi podaci bez sumnje naplaćuju.
"Prema našim informacijama, broj mobilnog telefona košta dvije KM. Zamislite koliku korist oni imaju kada su spremni da plate za informaciju", ističe Marićeva.
Kad dobiju brojeve, sljedeći korak je da stupe u direktan kontakt sa potencijalnim kupcem.
"Kažu vam da ste osvojili večeru i da dođete u neki restoran, a ispostavi se da je riječ o promociji nekih proizvoda. Pri tome su toliko napadni i dok ne prodaju određen broj proizvoda ne odustaju. Mi smo morali da reagujemo kada su na jednoj takvom promociji ženi prdali tavu za 500 KM", kaže Marićeva i navodi primjer firme koja je navodno, nudila besplatne magnete za reumatska oboljenja.
"Rekli su da samo treba platiti poštarinu, koja je na kraju iznosila više od 30 KM. Na ovu prevaru su nasjeli mnogi penzioneri u Prijedoru", rekla je Marićeva.
U instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača BiH kažu da firme koriste i brojeve fiksnih telefona do kojih dođu preko telefonskih imenika koji su javni da bi vrbovali potrošače.
"Nazovu i kažu da je vaš telefonski broj izvučen u nagradnoj igri i da ste dobili proizvod besplatno, uz obavezu da platite troškove dostave. Pri tom, potrošač nije učestvovao u nagradnoj igri", kaže Ljubica Čolović, pomoćnica ombudsmana.
Ona je naglasila da je takav vid komunikacije, prema Zakonu o zaštiti potrošača, definisan kao prevarno oglašavanje, kojim se potrošač vara ili može prevariti, te time uticati na njegovo privredno ponašanje.