Kontaminanti u brašnu na domaćem tržištu: Otkrivena prekomjerna količina ohratoksina A koji šteti jetri

Na tržište BiH isporučeno je raženo brašno iz Litvanije u kojem je utvrđeno prekoračenje maksimalno dozvoljene količine ohratoksina A, o čemu su obaviještene nadležne ispekcije, od kojih je zatraženo preduzimanje mjera, saopšteno je iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.

Ovaj proizvod nije u skladu sa odredbama Pravilnika o maksimalno dozvoljenim količinama za određene kontaminante u hrani, navodi se u saopštenju.

Informaciju o prisustvu mikotoksina Agencija je primila putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje.

"Sve raspoložive informacije o proizvodu, shodno važećim propisima, dostavljene su na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima u BiH od kojih je zatraženo preduzimanje mjera i povratno obavještavanje Agencije za bezbjednost hrane", navedeno je u saopštenju.

Iz Agencije napominju da se ovo obavještenje odnosi isključivo na proizvod sa navedenim podacima.

Šta je ohratoksin?

Ohratoksin je vrsta mikotoksina koji nastaje kao proizvod metabolizma plijesni iz roda Aspergillus i Penicillium. Mikotoksini su sekundarni proizvodi metabolizma nekih vrsta plijesni i gljivica koji nastaju tokom njihovog rasta na različitim supstratima. Poznato je više od 100 000 različitih vrsta plijesni od kojih su neke višestruko korisne, a neke veoma štetne i opasne. Smatra se da 200-300 različitih vrsta plijesni stvaraju mikotoksine. Za rast i razvoj plijesni pogoduje vlaga i visoka temperatura.

Ohratoksin se može naći najšešće užitaricama, pasulju, kikirikiju, kafi, nekim vrstama začina, groždju, vinu. Različite su maksimalno dozvoljene količine ohratoksina u zavisnosti od vrste namirnica, pa tako na primjer u preradjenoj hrani na bazi žitarica MDK po važećem Pravilniku iznosi 0,5 mg/kg.

Ohratoksin A i C su toksičniji od B. Osnovno djelovanje im je nefrotoksično. Smatra se da su ohratoksini jedan od faktora rizika u etiologiji endemske nefropatije. Štetno djeluju na zdravlje i tako što izazivaju nekrozu jetre, izazivaju imunosupresiju, pokazuju reproduktivnu toksičnost i teratogenost.

"Da bi se spriječilo zagadjenje namirnica mikotoksinima potrebno je korišćenje fungicida po uputstvu proizvodjača u poljoprivrednoj proizvodnji, obezbjedjivanje optimalnih uslova skladištenja, transporta, proizvodnje i prometa namirnica. Neophodna je i sistemska i sveobuhvatna kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica počevši od primarnih proizvoda do gotovih proizvoda", navodi Nevenka Stanojković, ljekar spec. higijene.

(Mondo)