SPC slavi Blagovijesti

Blagovijesti, koji spadaju u Bogorodičine praznike, praznuju se od prvih dana hrišćanske propovijedi, jer se smatra da je ovom viješću arhangela Gavrila obistinjeno proročanstvo strarozavjetnog proroka Danila i da je viješću anđela blagovjesnika počela hrišćanska istorija spasenja.

Pola godine pošto je prvosvešteniku Zahariji projavio da će u dubokoj starosti dobiti sina koji će biti Gospodnji Preteča (Jovan Krstitelj), isti Gospodnji arhanđeo Gavrilo javio se djevici Mariji u Nazaretu.

Prema Jevanđelju, arhangel Gavrilo se javio djevici Mariji obasjan arhangelskom svjetlošću, "u trenutku kada je ona držala otvorenu knjigu proroka Isajije i razmišljala o njegovom velikom proročanstvu", i saopštio joj da će roditi sina Božjeg.

Sa ovom blagoviješću arhangela, "silaskom svetog duha na prečistu djevu", počinje obnova čovječanstva, a riječima arhangela Gavrila "Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom", otvara se istorija Novog Zavjeta i počinje preobražaj čovječanstva.

U pravoslavnim hramovima scena Blagovijesti sa djevicom Marijom sa bijelim krinom i Jevanđeljem u ruci slika se na carskim dverima koja su ulaz u oltarski prostor i simbolično put u Carstvo nebesko.

Praznik Blagovijesti i bezgrešnog začeća djevice Marije, koja je u 15. godini povjerena na staranje pravednom Josifu, koji je tada imao 84 godine, slavi se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.

Blagovijesti, kao i Božić i Vaskrs, spadaju u radosne događaje i radosne hrišćanske praznike.

Dan poslije praznika Blagovijesti, Crkva slavi svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima Četvorojevanđelja, zadužen za radosne vijesti.

U crkvenoj ikonografiji, blagovjesnik Gavrilo se predstavlja ne samo u sceni Blagovijesti, već i pred praznim grobom Hristovim kako objavljuje njegovo vaskrsenje, ukazujući tako na novu vjeru i smisao života po Jevanđelju.

(Tanjug)