Sudeći po istraživanju koje je u BiH naručio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Bošnjaci su narod koji najviše živi u prošlosti.
Skoro polovina ispitanika je odgovorila da mu je važno ono što se desilo tokom rata i da to „nikada neće zaboraviti“!
Mada su se iste strahote dešavale svima u BiH, kod Srba je procenat takvih odgovora manji od četvrtine, a u Hrvata oko 26 odsto, prenosi "EuroBlic".
Veliki procenat ispitanika priznaje da nisu utvrđene sve činjenice o protekliom ratu, pa nije jasno na osnovu čega se izražavaju ovakvi stavovi. I pored toga, ni 16 godina poslije rata, niko od naroda u BiH nije baš voljan da razgovara o ratnim dešavanjima, kako bi se pokušalo doći do novih saznanja.
Tek oko trećine Srba je spremno da u potpunosti s drugim narodima razgovara o ratu, 28,5 odsto Bošnjaka, dok je samo 14 procenata Hrvata spremno na ratne teme u raspravama.
"Ovo upućuje na zaključak da ispitanici oprezno ulaze u otvorene rasprave o ratu sa sagovornicima iz drugih naroda, jer pretpostavljaju da će na taj način stvoriti neprijatnu situaciju i ugroziti postignuti nivo obnovljenog poverenja ili dovesti u sumnju vlastita ukorenjena ubeđenja", zaključuju autori specijalnog izvještaja UNDP „Suočavanje s prošlošću i pristup pravdi iz perspektive javnosti“.
Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić podsjeća da su se samo prije 16 godina desili velili zločini u BiH, što znači da će još mnoge generacije u sebi nositi ožiljke. Međutim, uslov za suočavanje s prošlošću je, dodaje ona, da se postigne prvenstveno politički okvir za to, a potom i obrazovni i medijski.
"Svako ima svoj pogled, što znači da nije postignut konsenzus o događaju koji su se desili u prošlom ratu. Kada nemate taj konsenzus, to znači da se niko nije suočio sa svojim delom odgovornosti u ratu. Svi gledamo samo zlo koje je počinila druga strana, a naše loše stvari opravdavamo time da smo, navodno, samo odgovarali na zločine drugih", kaže Topićeva.
Podatak iz istraživanja koji treba da zabrine sve sudije i tužioce u BiH kaže da skoro niko u BiH u potpunosti ne vjeruje u njihov rad. U pravosuđe u BiH u potpunosti veruje 15 odsto Bošnjaka, osam procenata Hrvata i samo četiri odsto Srba!
Da su građani BiH svih nacionalnosti „na vi“ sa zakonima i pravosuđem pokazuje nivo znanja o pravnim procesima i aktima. Mada je pravo na advokata po službenoj dužnosti, u slučaju optužbe u krivičnom postupku, odavno na snazi, još svi u BiH ne znaju za to.
Takođe, većina ispitanika bi se za besplatnu pravnu pomoć obratila advokatskim komorama, iako one naplaćuju svoje usluge. Na kraju, ni jedan narod ne zna mnogo o tome kako se i gde objavljuju zakoni. Zvuči nevjerovatno, ali više od polovine Hrvata u BiH uopšte ne zna da postoje službeni glasnici!
Oko 60 procenata Bošnjaka zna za takav način objave, dok su Srbi po ovom pitanju najsvjesniji, jer uh više od 63 procenta zna da se propisi objavljuju u službenim glasnicima.
(MONDO)
