Haški tribunal Srbima je izrekao 694 godine zatvora i jednu kaznu doživotnog zatvora, Hrvatima 169, a Bošnjacima 38 godina i šest mjeseci zatvora
Haški tribunal je od svog osnivanja do danas za počinjena kršenja humanitarnog prava na području BiH u periodu od 1992. do 1995. godine optužio ukupno 102 lica, od čega 66 Srba, 27 Hrvata i devet Bošnjaka.
Haški tribunal Srbima je izrekao 694 godine zatvora i jednu kaznu doživotnog zatvora, Hrvatima 169, a Bošnjacima 38 godina i šest mjeseci zatvora, navodi se u Informaciji o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina i traženju nestalih lica, koju je predsjednik RS Milorad Dodik dostavio Narodnoj skupštini RS u prilogu zahtjeva za zakazivanje posebne sjednice republičkog parlamenta o aktivnostima Suda i Tužilaštva BiH.
Za genocid i učešće u izvršenju genocida Tužilaštvo Haškog tribunala nije nikada optužilo nijedno lice nesrpske nacionalnosti, dok je 21 lice srpske nacionalnosti optuženo za genocid i učešće u izvršenju genocida.
Haški tribunal je do sada samo u jednom slučaju - i to oficiru VRS Radislavu Krstiću u predmetu "Srebrenica" - izrekao pravosnažnu presudu za pomaganje u izvršenju genocida.
Pravosnažnom ili nepravosnažnom presudom Suda BiH zbog počinjenog krivičnog djela ratnog zločina ukupno je osuđeno na 1 328 godina i šest mjeseci zatvora od čega su lica srpske nacionalnosti osuđena na 1 067 godina zatvora, hrvatske nacionalnosti na 137 godina i šest mjeseci , a lica bošnjačke nacionalnosti na 124 godine zatvora.
U Informaciji se posebno ukazuje na retroaktivnu primjenu Krivičnog zakona BiH iz 2003.godine od strane Suda BiH, koja je neobjašnjiva u pravnoj praksi.
Krivični zakon /KZ/ BiH u odnosu na Krivični zakon SFRJ predviđa oštrije sankcije za ona djela koja su na isti način bila predviđena KZ SFRJ na taj način što povećava zakonski minimum kazne i utvrđuje kaznu doživotnog zatvora- KZ SFRJ utvrdio je opšti minimum kazne od 15 dana i opšti maksimum od 15 godina, te predvidio da za krivična djela za koja je propisana smrtna kazna sud može izreći alternativnu zatvorsku kaznu od 20 godina.
Sud BiH primjenjuje Krivični zakon BiH u najvećem broju slučajeva bez prethodne ocjene da li je riječ o blažem zakonu ili ne, što je nužna pretpostavka za njegovu primjenu jer se radi o zakonu koji nije važio u vrijeme činjenja krivičnog dijela.
"Sud BiH je ustanovio diskriminišuću praksu koja je neprihvatljiva, jer se radi o grubom kršenju principa ravnopravnosti i pravičnosti, kao osnovnih principa svakog demokratskog društva", zaključuje se u ovoj informaciji.
Predsjednik RS Milorad Dodik zatražio je sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine RS u skladu sa članom 74 stavom 3 Ustava RS, a u prilogu zahtjeva dostavio je Informaciju o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina i traženju nestalih lica koja je sačinjena u saradnji sa Ministarstvom pravde RS, Republičkim centrom za istraživanje ratnih zločina i drugim nadležnim institucijama.
Narodna skupština RS u srijedu, 13. aprila, održaće posebnu sjednicu na kojoj će poslanici raspravljati o posljedicama antidejtonskog i neustavnog instalisanja pravosuđa na nivou BiH i nedjelovanju Tužilaštva i Suda BiH u predmetima ratnih zločina.
(Srna)
