Bivši predsjednik RS namjerava da kao svjedoka odbrane, na suđenju u Tribunalu Hagu, pozove Miroslava Tuđmana, bivšeg šefa hrvatske obavještajne službe HIS.
To proizlazi iz danas objavljenog naloga Tribunala vlastima Hrvatske da se u roku od dvije nedjelje izjasne da li će Tuđmana osloboditi obaveze čuvanja državne tajne da bi mogao da razgovara sa predstavnicima odbrane Radovana Karadžića.
Na zahtjev odbrane, pretresno vijeće Tribunala je jula posebnim nalogom (subpoena) naložilo Tuđmanu, sinu bivšeg predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, da razgovara sa Karadžićevim pravnim savjetnikom Piterom Robinsonom (Peter).
Do tog razgovora, međutim, nije došlo zato što su hrvatske vlasti odbile da Tuđmana oslobode obaveze čuvanja državne tajne jer ga je odbrana tretirala kao "potencijalnog svjedoka".
Budući da je Karadžić zatim naznačio da će Tuđman biti svjedok odbrane, Tribunal je od vlasti u Zagrebu zatražio da odgovori da li su sada spremne da Tuđmana oslobode obaveze da bi mogao da razgovara sa Karadžićevim saradnikom.
Karadžić je zahtjev zasnovao na tvrdnji da je Miroslav Tuđman, kao načelnik HIS, imao podrobna saznanja o isporukama oružja bosanskim Muslimanima u kojima je 1994-95. Hrvatska bila posrednik.
Pozivajući se na "izvještaje američkih obavještajnih agencija",
Karadžić navodi da je "krajem aprila 1994. ambasador SAD u Hrvatskoj Piter Galbrajt (Peter Galbraith), uz odobrenje predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton), dao 'zeleno svetlo' hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu da uveze oružje iz Irana i prebaci ga armiji bosanskih Muslimana, protivno embargu Ujedinjenih nacija".
Od maja 1994. do septembra 1995, po tvrdnji odbrane, preko Hrvatske su iz Irana i drugih islamskih država muslimanskim snagama u BiH prošvercovane stotine tona pješadijskog i drugog oružja.
"Znatan dio tog oružja završio je u takozvanim 'zaštićenim zonama' - Srebrenici i Žepi, gdje je upotrebljeno za napade i ubijanje srpskih civila u susjednim selima. To je prouzrokovalo direktivu predsjednika Karadžića u martu 1995. da Vojska Republike Srpske preduzme akciju za suzbijanje tih oružanih napada", piše u zahtjevu odbrane.
Karadžić je tvrdio da je više puta preko posrednika i pismima pokušao da pozove Miroslava Tuđmana na razgovor, ali da odgovor nije dobijao sve do 3. septembra kada je Tuđman poručio da ne želi da razgovara dobrovoljno "zato što se više ne bavi politikom".
Dokumenta o švercu oružja bosanskim Muslimanima, Karadžić je zatražio i od vlasti Hrvatske, ali je Zagreb odgovorio da ne može da ih nađe.
Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i još osam bosanskih opština; za artiljerijske i snajperske napade na civile u Sarajevu; za etničko čišćenje nesrba širom BiH i uzimanje međunarodnih talaca 1992-95. godine.
(Beta)