Susjedne zemlje već spremaju liste svojih zahtijeva za Srbiju u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, pišu "Novosti".
Naoko bezazlena, u posljednji čas pridodata rečenica o poštovanju SSP u zaključcima ministarskog savjeta EU o Srbiji, koje su pred vikend jednoglasno usvojili šefovi država ili vlada, pokazuje da će evropski put naše zemlje biti trnovit i da će na njemu praktično svaka zemlja članica koja za to ima interes pokušavati da za sebe isposluje što veću korist, navodi list.
Pojačano interesovanje, po prirodi stvari, u ovom procesu pokazaće, u principu, susjedi.
Tako, na primjer, od Bugarske, Rumunije i Mađarske tek treba očekivati primjedbe i zahtijeve, kojima će, tokom dugogodišnjeg procesa pristupanja, pokušati da za svoje nacionalne manjine u Srbiji izdejstvuju što bolji položaj.
Najviše zahtjeva, ipak, treba očekivati s hrvatske strane. Tako je, na primjer, u tački 30 nedavnih zaključaka, na kraju trećeg paragrafa o Srbiji, intervencijom hrvatske ministarke spoljnih poslova Vesne Pusić, u nacrt, prije konačnog usvajanja, pridodata rečenica da „Savjet očekuje brzu i transparentnu primjenu nedavno parafiranog protokola SSP".
Na prvi pogled administrativna fraza govori, u stvari, o zahtjevu Hrvatske da Srbija do kraja završi proceduru oko prilagođavanja trgovinskog sporazuma s principima tradicionalne trgovine, čime se Hrvatskoj omogućava da u Srbiju i dalje izvozi cigarete po povlašćenim uslovima, koji su važili prije nego što je postala punopravna članica EU, navode "Novosti".
Srbija je u oktobru pismom o namjerama prihvatila ovaj princip, što je Evropska komisija pozdravila, a zatim početkom ovog mjeseca stavila i paraf na protokol koji se tiče određenog broja poljoprivrednih proizvoda, između ostalog i cigareta.
Zvanični Zagreb sada očekuje od Beograda da sve dobije konačnu formu. Iako iz Hrvatske uvjeravaju da će biti „partner, a ne mentor" u procesu evropskih integracija Srbije, jasno je da će oni, prije svega, braniti svoje interese.
Tako se očekuje da na red dođu i neriješena pitanja granica, kao i, prema izvorima „Novosti", između ostalog, i položaj Bunjevaca, odnosno hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini.
Susjedi, naročito na Balkanu, koriste prethodnih godina priliku što su u EU, da do kraja izguraju svoje zahtjeve. Tako su Slovenci dugo blokirali Hrvate zbog pitanja granice ili banaka, dok Grci ne daju Makedoncima da naprave ni korak dalje, dok ne riješe pitanje imena.
S druge strane, i uža Srbija će imati priliku, jednom kada uđe u EU, da na sličan način do kraja insistira na svim neriješenim pitanjima u odnosima s Kosovom, koje u evropske integracije ide po principu zasebne administrativne cjeline.
(MONDO, Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)