Mnogi su pokušali, ali niko nije uspio da "ukrade" tajne kako se prave regionalno pa i evropski prepoznatljivi proizvodi iz Srbije - "bananica", "smoki", "vinjak", "plazma"... Ovo su priče o njihovom nastanku
Tvorci nekih od najčuvanijih srpski tržišnih tajni, Štarkove "bananice" i Rubinovog "vinjaka" su majstor za deserte Franjo Vaja iz vršca i tehnolog Dušan Milenković. Među one koji su zadužili ne samo svoje firme nego i čitavu Srbiju, pa i tadašnju Jugoslaviju, su i Petar Tutavac iz Požarevca, koji je donio recept za Bambijevu "plazmu", dok tvorac recepta za Štarkov "smoki" i danas ostaje nepoznanica za javnost.
Svaki od ovih proizvoda, pišu beogradske "Večernje novosti", koji su se na tržištu Srbije, regiona, pa i šire, održali i decenijama, osim nostalgije nosi i interesantne priče o njihovom nastanku.
Čuvena "bananica" rođena je, tako, prije osam decenija. Vrsni znalac čokolade majstor Franjo Vaja, kaže legenda, preuzeo je fabriku Roda, preteču današnjeg Štarka, i u njoj stvorio prvu čokoladnu bananicu, davne 1938. godine. Taj izum mu je donio čitavih 1,5 dinara, koliko su ga nagradile vlasti za novi doprinos tržištu.
"Izgled i ukus bananice nisu se mijenjali od kada je nastala. Sastojci jesu poznati - među njima je alga agar-agar - ali receptura je ostala naša mala tajna i zbog nje je naša baninica prepoznatljiva u moru sličnih proizvoda ", kaže za "Novosti" Bojana Vidaković, brend menadžer Soko Štark Atlantik Grupe.
Uz bananicu, prije četiri i po decenije u Štarku je rođena još jedan legendaran proizvod - "smoki" flips sa kikirikijem. Kada je nastao, 1972 godine, to je bio prvi flips u Jugoistočnoj Evropi. Tu je receptura vremenom dorađivana, a aktuelna je takođe tajna.
Na tržištu pored najmlađih, dobro su prošli i odrasli, kaže beogradski dnevnik. Za neke od njih se pobrinuo Dušan Milenković, tehnolog kruševačkog Rubina koji je vodio tim koji je prije 60 godina napravio čuveni "vinjak". Oni su došli do formule, a samu proizvodnju kasnije je doradio Miodrag Veljković.
"Oslanjali su se na francusku tehnologiju, koju su primjenili na domaće sorte grožđa, dominantno na 'prokupac'", kaže Marija Đurđević, brend-menadžer Rubina.
Poslije dvogodišnjeg starenja u hrastovoj buradi, koja je od materijala srpskog porijekla napravljena u samom Rubinu, stiže na stolove korisnika - tri miliona litara svake godine.
