Grob Branislava Nušića na Novom groblju u Beogradu decenijama intrigira javnost. Otkrijte priče i moguća objašnjenja neobične piramidalne grobnice.
Masivna piramida sa crnim vratima na beogradskom Novom groblju decenijama privlači pažnju posjetilaca. Iza njih počiva Branislav Nušić, a neobičan izgled njegove grobnice godinama je inspiracija za priče, nagađanja i legende.
Branislav Nušić živio je život ispunjen književnošću, novinarstvom, diplomatijom, putovanjima, ratovima i brojnim društvenim angažmanima. Umro je 19. januara 1938. godine i sahranjen je na beogradskom Novom groblju, u grobnici koju je, prema dostupnim svjedočenjima, osmislio još za života.
I upravo izgled njegovog posljednjeg počivališta i danas intrigira javnost.
Na Novom groblju nalazi se masivna kamena piramida sa teškim crnim vratima, iznad kojih stoji ćirilični natpis "Kuća Branislava Nušića".
Zašto je Nušić izabrao baš takav oblik grobnice?
Odgovor nije moguće dati sa potpunom sigurnošću, pa su se oko njegovog groba tokom decenija isprele brojne priče.
Od masonerije do straha od skrnavljenja
Jedna od najpoznatijih legendi kaže da je Nušić bio povezan sa masonerijom, zbog čega se njegov grob povezuje sa piramidalnim oblikom, jednim od simbola koji se često vezuju za slobodno zidarstvo.
Druga, mnogo bizarnija priča, tvrdi da je Nušić navodno želio piramidu kako bi spriječio da neko skrnavi njegov grob.
Međutim, za ove priče nema dovoljno pouzdanih dokaza.
"U vezi sa Nušićevim nadgrobnim spomenikom plele su se razne priče, koje do danas zapravo ostaju na nivou neprovjerenih anegdota ili čak nepouzdanih informacija koje pomalo liče na teorije zavjere. Ustvari, ništa o pravim razlozima zašto je spomenik baš takav ne možemo tvrditi sa stopostotnom sigurnošću", navodi književnica Neda Kovačević, koja se godinama bavi popisivanjem beogradskih spomenika.
Postoji, međutim, i objašnjenje koje nema nikakve veze sa masonerijom.
Piramide su podizane i poginulim vojnicima
Kovačević podsjeća da piramidalni oblik nije bio nepoznat u memorijalnoj arhitekturi na prostoru Srbije.
"Ne treba zaboraviti da su u obliku piramide – od komada naslaganog kamenja u tom obliku – načinjeni i mnogi spomenici palim ratnicima nakon Balkanskih i Velikog rata kod nas, a da je i Nušićev sin jedinac jedan od njih", objašnjava ona.
Nušićev sin jedinac, Strahinja Ban, bio je dobrovoljac i poginuo je kao pripadnik Skopskog đačkog bataljona.
Upravo zbog toga, smatra Kovačević, piramidalni oblik Nušićeve grobnice možda treba posmatrati i kroz lično iskustvo književnika, a ne samo kroz legende koje su kasnije nastale oko njegovog groba.
Pisac koji se smijao životu
Nušić je danas najpoznatiji kao jedan od najvećih srpskih komediografa, ali njegov život i opus bili su mnogo širi.
Bio je romanopisac, pripovjedač, esejista, novinar, diplomata i fotograf amater, pisao je libreta za opere, bavio se retorikom, učestvovao u Srpsko-bugarskom ratu 1885. godine, a iza sebe je ostavio ogroman književni i novinarski opus.
Njegov humor često je bio način da progovori o društvu, ljudskim slabostima, vlasti, birokratiji i apsurdima svakodnevice.
Zato se i priča o njegovom grobu uklapa u sliku čovjeka koji je cijelog života volio da iznenadi, provocira i nasmije.
"Nušić je bio izuzetno bogata, snažna i svestrana ličnost i logična je tvrdnja 'kakav je život vodio, takav je i grob'. Znajući Nušićev neprevaziđeni smisao za humor i originalnost duha, mislim da je on uz sve to htio i da se još jedanput našali i oplemeni smijehom okolinu, razbijajući ustaljenu šemu i stereotipe prema životu i smrti", zaključuje Kovačević.
Tako je njegova "Kuća" na Novom groblju ostala neobična kao i sam Nušić – dovoljno stvarna da je možemo obići, ali dovoljno misteriozna da i gotovo devet decenija nakon njegove smrti oko nje i dalje kruže priče.
(Istorijski zabavnik/MONDO)