Za pravoslavne vjernike u ponedjeljak je počeo višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post.
Vaskršnji post se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista - Vaskrs, koji se ove godine proslavlja 19. aprila.
Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, kojeg pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.
Prvi dan pravoslavnog Časnog posta je Čisti ponedjeljak, koji dolazi poslije Bijele nedjelje, završnog dana Mesopusne nedjelje, koja je vrhunac slavlja pred post u koji treba ući dostojanstveno i sa što manje grijehova.
Prva sedmica posta zove se Čista, a posljednja je Nedjelja pravoslavlja, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju - Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvijetna i Strašna ili Stradalna sedmica.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.
Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordanu, otišao u pustinju i postio četredest dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz kušnje koju mu je postavio Sotona.
Post nije gladovanje, ni zapostavljanje trpeze, na kojoj u dane posta nema hrane životinjskog porijekla, već je prije svega moralni, etički i izraz stvarne ljubavi prema Bogi u Sinu Božijem koji je svojim stradanjem i životom u vjeri uspostavio vrijednosti hrišćanstva.
Oni koji odluče da ispoštoju pravila posta dužni su da jedu posnu hranu, bez mesa i bijelog mrsa, te da te dane provedu u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za pričest koja je kruna tog odricanja.
Kanonom Srpske pravoslavne crkve najstroži post predviđen je prve i posljednje sedmice Časnog posta, kada se jela pripremaju samo na vodi .
Post u hrišćanstvu ne predstavlja samo odricanje od masne ili mrsne hrane, već prvenstveno ima duhovnu dimenziju - uzdržavanje od rđavih misli, riječi i djela, pojačanoj molitvi, pokazivanju milosrđa i činjenju dobrih djela.
Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu praznika.
Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, uz jednodnevne postove, postoje i četri višednevna posta, a osim Časnog, to su i Božićni, Petrovski i Velikogospojinski post.
(Srna)