Srpska pravoslavna crkva i vjernici praznujuu utorak dan Prepodobne mati Paraskeve - Svete Petke, zaštitnice žena.
Sveta Petka poštuje se vijekovima u jugoistočnoj Evropi, a ovu svetiteljku poštuju i neki nehrišćanski narodi na istoku.
Vjernici se svetoj Petki obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.
Pored hramova posvećnih svetoj Petki često se nalaze izvori ljekovite vode.
Paraskeva je rođena u Epivatu, kod grada Kalikratije u Maloj Aziji, pri kraju desetog ili početkom 11. vijeka.
Prema predanju, sveta Petka je mnoge godine provela u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu.
U snu joj se javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi vjeru Hristovu. Zato se Sveta Petka na ikonama predstavlja u monaškoj odjeći, sa krstom u ruci.
Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen 1238. po jednima je oteo, po drugima jednostavno prenio mošti svete Paraskeve u svoj prijestoni grad Trnovo.
Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenesene, po zapovijesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.
Kneginja Milica uspjela je 1396. godine da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu.
Sultan Sulejman Drugi prenio je mošti svete Paraskeve 1521. u Carigrad. Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je prenio u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gdje se nalaze i danas.
(Srna)