Na samom "kraju svijeta", samo 1.100 kilometara od Antarktika, leži Ušuaja. Od zloglasne kaznene kolonije, najjužniji grad na svijetu izrastao je u turistički raj koji privlači avanturiste i zvijezde.
Smještena na samoj ivici južne obale Ognjene zemlje u Argentini, Ušuaja s ponosom nosi zvanični epitet "najjužnijeg grada na svijetu". Od izolovane lokacije na koju su proterivani najteži zločinci, ovaj grad izrastao je u dinamičan centar koji danas privlači avanturiste, naučnike i holivudske zvijezde.
Iako susedni čileanski Puerto Vilijams geografski leži još južnije, sa svojih 2.000 stanovnika i pod strogom vojnom upravom, on ne može da parira Ušuaji. Sa populacijom od preko 84.000 ljudi, razvijenom trgovinom i prostranom lukom, ovaj argentinski grad suvereno i bez konkurencije brani svoj urbani status. Njena geografska pozicija je toliko specifična da je ovo jedino mjesto u celoj Argentini do kojeg se kopnom stiže isključivo mukotrpnim prelaskom preko snježnih vrhova Anda.
Ime ovog fascinantnog mjesta potiče iz jezika domorodačkog naroda Jagan (Yaghan), koji je ove prostore naseljavao hiljadama godina, a u prevodu znači "duboki zaliv".
Od robijaškog logora do muzeja
Iako su temelje modernog naselja postavili britanski misionari sredinom 19. veka, sudbina Ušuaje trajno je zapečaćena 1896. godine. Tada je argentinska vlada odlučila da na ovom nepristupačnom mjestu, sa kojeg je bjekstvo gotovo nemoguće, osnuje kaznenu koloniju.
Logor, inspirisan zloglasnim zatvorima na Tasmaniji i francuskom Đavoljem ostrvu, bio je dom najopasnijim prestupnicima i političkim zatvorenicima. Upravo su robijaši, služeći kao besplatna radna snaga, iskrčili šume i praktično golim rukama podigli grad. Njihovih ruku djelo je i željeznička pruga, danas očuvana kao svjetska turistička atrakcija pod imenom "Voz na kraju svijeta" (Tren del Fin del Mundo). Surovi zatvor konačno je zatvoren 1947. godine nalogom tadašnjeg predsjednika Huana Dominga Perona, a njegova zgrada danas živi novi život kao impresivan Pomorski muzej.
Pogledajte fotografije Ušuaje
Ovo je najjužniji grad na svijetu, krije brojne tajne i misterije: Od surovog logora do raja za avanturiste
Snijeg usred ljeta i "drveće-zastave"
Život na 54. južnoj paraleli znači potpunu kapitulaciju pred surovom prirodom. Klima podsjeća na blažu verziju tundre, vremenski uslovi su hiroviti, a sneg je sasvim uobičajena pojava čak i u januaru, usred južnoameričkog leta. Dok leta donose prohladnih, oblačnih 14 °C, zime su okovane mrazom i susnežicom.
Ono što pejzaž Ušuaje čini zaista vanzemaljskim su snažni, neprekidni vetrovi. Zbog njih drveće na obližnjim brdima ne raste uspravno, već se povija i raste vodoravno, u samo jednom pravcu. Lokalno stanovništvo i biolozi ovaj fenomen nazivaju "drveće-zastave". Ekstremna geografska širina diktira i dužinu obdanice: ljetnji dani traju i preko 17 sati, dok zimi sunce jedva uspijeva da ogreje grad na nekih sedam sati dnevno.
"Kapija Antarktika" na samo 1.100 kilometara od leda
Danas je Ušuaja najpoznatija kao posljednja stanica civilizacije pred polazak u nepoznato. Udaljena svega oko 1.100 kilometara od zaleđene obale Antarktika, njena komercijalna luka služi kao glavna svjetska odskočna daska za turističke kruzere i ledolomce sa naučnim ekspedicijama.
Za one koji odluče da ostanu na čvrstom tlu, kanal Bigl nudi spektakularne prizore kolonija pingvina, morskih lavova i jata orki. Grad je ujedno i ozbiljan centar za zimske sportove. Skijalište Cerro Castor ponosi se titulom najjužnijeg modernog skijališta na svijetu i najdužom sezonom u Južnoj Americi — a sve to na samo 200 metara nadmorske visine. Tradicija hokeja na ledu neguje se na otvorenom klizalištu olimpijskih dimenzija, gdje se svake godine održava takmičenje prikladnog naziva, "Kup na kraju svijeta".
Dikaprijev Oskar i beg "Top Gira"
Dramatična estetika Ognjene zemlje privukla je i Holivud. Krajem 2014. godine, u potrazi za autentičnim i surovim snježnim uslovima, reditelj Alehandro Gonsales Injaritu baš je ovde snimio ključne scene za film "Povratnik" (The Revenant), ostvarenje koje je Leonardu Dikapriju konačno donijelo dugo čekani Oskar.
Ipak, iste godine, grad je bio poprište međunarodnog skandala. Čuvena britanska automobilistička emisija Top Gear snimala je svoj "Patagonijski specijal", koji se završio potpunim fijaskom. Voditelj Džeremi Klarkson i njegova ekipa morali su pod okriljem noći da bježe iz Ušuaje, spašavajući živu glavu pred besnim građanima. Meštane je isprovocirala registarska tablica na Klarksonovom "poršeu" (H982 FKL), u kojoj su prepoznali direktnu provokaciju u vezi sa godinom i ishodom Foklandskog rata. Pod kišom kamenica, televizijska ekipa proterana je preko granice u Čile.
Od kažnjeničkog pakla do turističke meke, grad je prešao nevjerovatan put. Njegov zvanični moto, "Kraj svijeta, početak svega", danas zvuči tačnije nego ikada, dokazujući da i na samoj ivici planete život uvek pronalazi način da buja i inspiriše.