Džoni Dep dobio svoju skulpturu na Mećavniku, a potom izjavio da Emira Kusturicu vidi kao svog brata.
Treći Međunarodni filmski i muzički festival "Kustendorf" svečano je počeo u srijedu uveče u Drvengradu na Mećavniku, otkrivanjem statue američkog glumca Džonija Depa.
Uz muziku trubačkog orkestra Dejana Petrovića, pobjednika prošlogodišnjeg Sabora u Guči, Kusturica je otkrio skulpturu sa njegovim likom, u prirodnoj veličini, rad vajara Božidara Nikolića. POGLEDAJTE!
Mnogobrojni obožavaoci ovog glumca, među njima najviše djece i omladine koji vole lik Džeka Speroua iz hit serijala "Pirati sa Kariba", dugo su, uprkos hladnom vremenu, čekali taj čin, a kada se Dep pojavio imali su priliku da ga fotografišu, ali ne i da ga čuju.
Dep je potom u bioskopskoj sali, pred zvaničnim gostima festivala, izjavio da nikada nije bio dobar javni govornik.
"Hvala Emiru, mom bratu i mojoj drugoj familiji ovdje i svima vama za ove momente koje provodim u Drvengradu. Kusturica je za mene inspiracija", istakao je Dep, dodajući da dosta radi u Holivudu, koji je jedan sistem drugačije vrste.
"Ipak, prešao sam dug i interesantan put. Srećom, ima ljudi koji vam pružaju mogućnost da zadržite pravu umjetnost, kao što su Emir, Džim Džarmuš, Tim Barton. Zbog takvih ljudi, ja sam i dalje u svijetu filma", naglasio je Dep.
Kusturica mu je uručio specijalno priznanje "Nagradu za buduće filmove", skulpturu drveta razgranate krošnje.
"U Depu sam sreo nekoga ko zrači snagom i posebnom vrstom energije. Holivud iscrpljuje potencijale skoro svih koji učestvuju u toj produkciji, ali Dep je jedinstven, a povezao nas je svojevrsni etički čin kojim je stvoreno naše prijateljstvo. Dep je tu vrstu etike zadržao kroz sve ove godine", rekao je Kusturica.
Reditelj je ispričao kako su njih dvojica postali braća tokom prve saradnje, na snimanju filma "Arizona drim" 1993. godine, u američkoj produkciji.
On je rekao da je tokom snimanja osjetio nezadovoljstvo i gotovo hteo da napusti projekat.
"Nije bilo drugog načina nego da napravim varku, a Džoni mi je pomogao. Zamolio sam ga da se 'razboli' na nekoliko dana i on je to učinio bez pitanja. To mi je omogućilo predah poslije kojeg sam mogao da se vratim snimanju. Džoni me je bukvalno spasao", ispričao je Kusturica.
U okviru svečanosti prikazani su inserti iz Depovih filmova, uz živu muzičku pratnju grupa "Vrelo" i "No smoking orkestra".
Festival je otvorio ministar kulture Srbije Nebojša Bradić.
"Danas, kada čitamo kako pojedini 'blokbasteri' zarađuju više od milijarde dolara, dolazimo u opasnost da pomislimo kako za male narode i filmove na njihovim malim jezicima - nema nade. Može nam se učiniti kako je svijet načinjen isključivo za velike i bogate i da u takvom svijetu male produkcije koje oslikavaju probleme običnog čovjeka nemaju šta da traže", rekao je Bradić gostima u bioskopskoj sali "Prokleta avlija".
Međutim, festival "Kustendorf" je jedan od onih koji ipak daju nadu, naglasio je Bradić, odajući priznanje osnivaču, slavnom reditelju Emiru Kusturici, kako je rekao "doktoru antiglobalizma".
"Autori i njihova autorska djela, zahvaljujući upravo ovakvim festivalima, postaju neka vrsta balansa jednom takvom nepristupačnom i isključivom pogledu na filmsku umjetnost", istakao je ministar, dodajući da bi bez autorskog pristupa film kao umjetnost sasvim nestao.
"Pretvorio bi se u mašinu, nalik onoj koja štampa novac, ali film kao umjetnost nije fabrika novca", ukazao je Bradić.
On je istakao da Srbija, mada mala zemlja, ima značajno mjesto u svijetu filmske umjetnosti, prije svega zahvaljujući našim filmskim ostvarenjima, našim, u svetskim razmerama, značajnim autorima, kao i činjenici da postoji ovo mjesto.
"Nekada zabit, Mokra gora polako postaje centar alternativnog pogleda na filmsku umjetnost. Svjež vjetar sa ovih planina, udahnuće svjež duh u industriju koja preti da zaguši zdrav razum i osnovna ljudska osjećanja. Zbog toga smo zahvalni Kusturici, ocu ove ideje, i svima onima koji su dolazili i koji su i danas stigli da pokažu kako ovaj festival nije fikcija ili hir jednog proslavljenog autora, već nešto što je sasvim realno i svima nama potrebno", istakao je Bradić.
Takmičarski program festivala traje do 19. januara.
(Tanjug/MONDO)