Najznačajniji i najradosniji hrišćanski praznik, pored Božića, koji slave svi hrišćani - Vaskrs - praznik je radosti, ljubavi i sloge.
"Na ovaj praznik porodica se okuplja u znak jedinstva ne samo nje, već i čitavog hrišćanskog svijeta", rekla je etnolog Snežana Ašanin.
"To je praznik nad praznicima, povodom dana vaskrsnuća Isusa Hrista, prethodi mu sedmonedeljni post, a svaka sedmica tog posta ima naziv", rekla je ona.
Tako se posljednja sedmica posta naziva strasna, u njoj se obilježava Hristovo stradanje, kome je prethodila tajna večera, a potom i raspeće na Veliki petak, koji predstavlja najtužniji hrišćanski praznik, zbog žalosti za pogubljenim Isusom.
Ašanin objašnjava da Hristovo vaskrsenje u nedjelju predstavlja dokaz da se život rađa poslije smrti, čime je razuvjerio sve nevjernike, i dokazao im da postoji svevišnji Gospod koji odlučuje o sudbinama i životima svih ljudi.
"Vaskrs je pokretan praznik jer je povezan sa mjesečevim mjenama, i može varirati i po mjesec dana. Povodom ovog praznika farbaju se jaja, jer se vjeruje da je jaje koje je Bogorodica donijela na Hristov grob postalo crveno, jer su nevjernici smatrali da će on oživjeti ukoliko jaje pocrveni. Zato se ona mahom farbaju u crveno, naročito prvo jaje, koje ima veliki značaj u našoj kulturi, ono čuva dom i porodicu do naredne godine, odnosno Vaskrsa", kaže Ašaninova.
Prema njenim riječima, vremenom su uvedene i druge boje, a pored farbanja, koje datira od davnina, šaranje je novijeg porijekla i seže dva ili tri vijeka u prošlost.
Na jajima se mogu naći mahom hrišćanski simboli, ali i sve što ljudi smatraju da je prikladno i što predstavlja ono što žele da se dogodi u budućnosti, kako bi se želje ostvarile snagom praznika.
Ona napominje da je sada rasprostranjeno uvjerenje da se jaja moraju ofarbati na Veliki petak, ali postoje i mišljenja da to ne treba raditi tog, najtužnijeg dana, kada se ni vatra ne pali, pa se jaje ne može skuvati i obojiti.
"Važno je da se to uradi do Vaskrsa, koji pada u proljećne mjesece kada se budi priroda i vegetacija, što praznik, prema vjerovanju, podstiče, u čemu se ogleda isprepletanost hrišćanskih i paganskih simbola", dodaje Ašanin.
"Na Hristovog vaskrsenja ukućani bi se ritualno omrsili vakršnjim jajetom, kucali bi se odmah po buđenju i potom jeli. Iz jajeta nastaje novi život, pa se smatralo da će tako u narednom periodu napredovati život i zdravlje. Trpeza je svečana, bogata, mijesi se vaskršnji hljeb u čije središte se stavlja crveno jaje, kako bi se njegova snaga prenijela i na rod na njivama, odnosno na žito i brašno", ističe Ašanin.
Kao što se za Božić tradicionalno sprema prase, tako se za Vaskrs priprema jagnje.
Ašanin navodi da postoji vjerovanje da se jaja ne smiju bacati već da se moraju vratiti prirodi iz koje su uzeta, pa se ona tako ostavljaju u voćnjacima, baštama i njivama, kako bi podstakla plodnost.
(MONDO/Tanjug, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)