Iako izgledaju gotovo identično, jednojajčani blizanci mogu da imaju različite otiske prstiju i imaju svoj "jezik".
Iako jednojajčani blizanci mogu da izgledaju toliko slično, da rijetko ko, osim roditelja, uspijeva da ih razlikuje, oni nemaju iste otiske prstiju. Zapravo, imaju na početku začeća, ali već tokom prvih 13 nedjelja u stomaku, kako bebe počinju da se pomjeraju i dodiruju vodenjak, jedinstvene linije formiraju se na njihovih prstima, rezultirajući jedinstvenim otiscima.
Ono što je takođe interesantno kod identičnih blizanaca je da imaju asimetrične osobine. Oko 25 odsto jednojajčanih blizanaca razvijaju se okrenuti licem u lice jedno drugom, što znači da postaju "odrazi u ogledalu" jedno drugog. Prema tome, nije rijetkost da jedno od njih bude ljevoruko, a drugo desnoruko, da imaju neki mladež sa suprotne strane.
Takođe, identični blizanci nemaju uvijek potpuno istu genetiku. Bez obzira na to što potiču iz jedne oplođene jajne ćelije, koja sadrži jedinstvene genetske instrukcije ili genome, moguće je da imaju velike razlike u genetskom sastavu. Uobičajeno, čovjek nosi dve kopije gena koji nasledi od roditelja, ali genetičari naglašavaju da postoji izuzetak kod blizanaca, koji mogu nositi čak do 14 kopija istog gena!
Brojna istraživanja pokazala su i da su majke blizanaca uglavnom snažne i zdrave, kao i da žive duže od prosječnog životnog vijeka žena.
Istraživači tvrde da visoke žene imaju više šanse da rode blizance. Profesor Geri Štajnman iz Medicinskog centra na Long Ajlendu objašnjava da visoke žene u organizmu imaju više supstance koja je slična insulinu, a koja povećava osjetljivost jajnika. On tvrdi da što žena ima više ove supstance u organizmu, to ima više šanse da rodi blizance.
Takođe, profesor Štajnman tvrdi i da mliječni proizvodi povećavaju šansu da buduća mama rodi blizance. One je testirao ovu svoju tvrdnju upoređujući statističke podatke - koliko majki koje se pridržavaju veganskog režima isthrane ima blizance, a koliko onih koje u okviru svoje ishrane unose dosta mliječnih proizvoda. Nakon rezultata ovog istraživanja, Štajnman je došao do zaključka da žene koje jedu mliječne proizvode u velikim količinama, imaju dva puta veće šanse da rode blizance.
Često se govori o tome koliko su blizanci međusobno povezani, a tome u prilog govori i to što se među njima događa jedna vrsta interakcije još dok su u stomaku. U istraživanju sprovedenom 2011. godine na Univerzitetu u Padovi u Italiji, naučnici su pratili razvoj blizanaca putem 3D video snimka. Oni tvrde da već nakon 14 nedjelja od začeća, blizanci "traže" jedno drugo u stomaku i da često dodiruju jedno drugo.
To nije uvijek slučaj, ali neki blizanci mogu da osjete ono što drugo od njih osjeća. Istraživači objašnjavaju da su blizanci povezani talamičkim mostom, dijelom mozga koji je neka vrsta "neuoronske centrale", a koja obrađuje osjećaje.
Ako uzmemo u obzir međusobnu povezanost blizanaca, nije nikakvo čudo to što 40 odsto njih razvije svoj jezik. Ovi jezici nazivaju se autonomnim jezicima, a zasnivaju se na riječima i znacima onomatopejskih izraza. Ako se pitate zbog čega blizanci komuniciraju na ovaj način, oni pomoću ovog jezika uče onaj "pravi", kojim će razgovarati sa odraslima i među sobom kada odrastu. Dakle, svoj izmišljeni jezik blizanci prestaju da koriste već u ranom djetinjstvu. VIDEO
(MONDO, Foto: Guliver/Getty images/Thinkstock)