Sa svih strana nas upozoravaju na negativne posljedice UV zračenja.
Nećemo se zbog toga kriti kod kuće, već ćemo pripremiti kožu za izlaganje suncu i na taj način umanjiti posljedice. Evo kako.
"Poslije zimskog perioda, kada je koža bila izložena negativnim faktorima sredine - hladnoći, vjetru i suvom zagrijanom vazduhu u stanovima, potrebna je priprema za izlaganje suncu. Površinski sloj kože, epiderm, je nešto zadebljao u toku zime, a srednji sloj kože, derm, je u većini slučajeva bez dovoljno vlage, odnosno dehidriran", objasnila nam je dermatovenerolog i šef Polikliničkog odjeljenja Zavoda za kožne bolesti u Beogradu, dr Vesna Mikulić.
Šta možemo da uradimo kako bismo kožu pripremili?
"Koža se tokom proljeća postepeno adaptira na toplije vrijeme. Više svježeg voća i povrća, odličan su način da nadoknadimo količinu vitamina i minerala koji su nam falili u toku zime. Preporučljivo je da se koža prije svega dobro pere blagim sapunima, ili ukoliko imate osjetljivu kožu, sredstvima sa oznakom 'syndet' koji je ne iritiraju. Na taj način je prvi preduslov za sve naredne korake napravljen, koža je oćišćena i spremna za dalje postupke".
"Valjalo bi uraditi i piling lica, da biste se oslobodili naslaga izumrlih ćelija - površni hemijski piling ili piling u kućnim uslovima prirodnim sredstvima, zavisno od želje i mogućnosti. Takođe, postoje i piling kreme za kožu tijela i obično se uporebljavaju jednom nedjeljno, a ukoliko to ne želite, alternativa je trljanje grubljim peškirom poslije kupanja".
Da li je, pored pilinga, preporučljivo koristiti i neke kreme koje će zaštiti kožu?
"Potrebno je u ovom periodu prilagoditi dnevnu i noćnu njegu nastupajućem toplijem godišnjem periodu. Preporučuju se hidratantne, neokluzivne kreme, koje hidriraju, a ne dovode do pojave komedona. Masnije kreme nisu zgodne zbog znojenja, povišene spoljne temperature i izlaganja suncu."
Na šta treba obratiti pažnju kada kupujemo kremu za lice, odnosno postoji li neki tip krema koje bi trebalo izbjegavati prije izlaganja suncu?
"Nije preporučljivo korišćenje krema sa retinolom kada se koža izlaže suncu. Retinol je derivat vitamina A i jedan od najefikasnijih aktivnih sastojaka krema za rejuvenaciju, ali i pojačava dejstvo sunca, što dovodi do crvenila, pojave opekotina, ljuštenja kože, moguće pojave fleka koje je teško liječiti. Takođe, nije preporučljivo izlaganje suncu osoba koje piju neke lijekove koji potenciraju dejstvo sunca ili dovode do fototoksičnih reakcija kože. Takvi lijekovi su prije svega Tetraciklini, svi oralni antimikotici, Isotretinoin, lokalni citostatici i imunomodulatori. Ljekar koji prepiše terapiju je u obavezi da obavijesti i upozori pacijenta na moguća štetna dejstva izlaganja suncu uz upotrebu lijeka."
Šta da koriste dame koje ne odustaju od šminke ni onda kada se "topimo" od vrućine?
"Ako želite da se šminkate i kada je toplo, preporučuju se puderi u prahu i tonirane kreme umjesto tečnih pudera i teških korektora, kako bi koža mogla da diše. Trebalo bi imati na umu da puder i rumenilo ne mogu da zaštite od UV zračenja, osim ukoliko na njima nije posebno naglašeno da sadrže zaštitne faktore".
A kada je riječ o hrani, ima li ona neku ulogu u pripremi kože - koje namirnice treba izbjegavati, a koje unositi?
"Kada počne toplije vrijeme i češće smo izloženi suncu, važno je unositi više vode zbog rehidratacije čitavog organizma. Važno je i korigovanje ishrane, u smislu unošenja svježeg voća i povrća i izbjegavanje teške i masne hrane. Ne postoji spisak namirnica koje treba izbjegavati pri izlaganju suncu, najbitnije je biti umjeren u svemu. Svako prekomjerno korišćenje i najzdravijih namirnica nije poželjno. Na primjer, pretjeran unos narandžastog povrća i voća dovodi do žuto obojene kože, dlanova naročito, i daje nezdrav izgled kože."
Dermatolog napominje da je na početku najbolje izlagati se suncu u jutarnjim časovima ili poslije 16 sati, dok koža sama ne stvori zaštiti, potamni i zadeblja.
"Dermatolozi ne zagovaraju sunčanje, ali ni potpuno sklanjanje od sunca, jer je ono neophodno zbog konverzije provitamina D u vitamin D. Nikako ne treba dopustiti da koža izgori na suncu i ne treba odlaziti u solarijum. Za naše podneblje, dovoljna količina UV zraka potrebna za sintezu D vitamina dobije se pri izlaganju suncu tri puta nedjeljno po 15 minuta", ističe ona.
O čemu treba voditi računa kada kupujemo kremu za sunčanje?
"Kreme treba da imaju oznaku da štite od UVB i UVA zraka jer je jedino to potpuna zaštita. SPF faktor označava kolika je zaštita kreme, odnosno koliko duže se možemo izložiti suncu, a da ne izgorimo. Preporuka je da se ne koriste kreme sa SPF faktorom ispod 20, bez obzira na Fitzpatrick tip kože (boje kose, kože i očiju i sposobnost da se pocrni/ pocrveni pa pocrni na suncu)".
Koliko često bi trebalo da nanosimo kremu za sunčanje? Kada smo na bazenu, moru... da li je potrebno da je ponovo mažemo nakon izlaska iz vode?
"Koža se maže zaštitnom kremom pola sata prije izlaska na sunce, a zatim na svakih dva sata ili poslije svakog kupanja, bez obzira na to šta piše na kremi (water resistant/vodootporna). Može se izgorjeti i u vodi i ispod suncobrana, zbog reflektovanog zračenja i mogućnosti prodiranja UVA zraka kroz vodu, tako da je zaštitna krema obavezna".
Prilikom izlaganja suncu, naročito ako je jako, od koristi su šeširi sa širokim obodom, naočare sa zaštitnim staklima, odjeća od materijala za koje je navedeno na deklaraciji da ne propušta UV zrake, rekla nam je dermatovenerolog Vesna Mikulić i naglasila da poseban režim zaštite treba da primjenjuju osobe koje su imale neki maligni tumor kože.
"Treba da koriste adekvatnu fizičku i hemijsku zaštitu, uz dodatak vitamina D u ishrani i redovne kontrole dermatologa".
(Nataša Petrović, MONDO, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)