Broj zaraženih virusom MERS raste, ali gotovo svi oboljeli su sa Arapskog poluostrva. Kolika je opasnost od širenja virusa na druge krajeve svijeta?
Prvi simptomi oboljenja nalikuju na grip, ali infekcija MERS-om u napredovalom stadijumu može da dovede do zapaljenja pluća, čak i do otkazivanja bubrega.
"Stopa smrtnosti je negdje između 30 i 40 odsto", objašnjava za DW Gregori Hertl, portparol Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). "Sve dok ne saznamo kako se virus ponaša i kako možemo da ga kontrolišemo, on predstavlja opasnost."
Pripada istoj grupi kao i SARS
Riječ MERS potiče od Middle East Respiratory Syndrom Coronavirus, i taj virus pripada istoj grupi kao i SARS. Drugi virusi iz te grupe uglavnom izazivaju samo lakša oboljenja disajnih puteva kod ljudi. U slučaju MERS-a, stvari stoje drugačije. Za taj virus se zna već dvije godine, objašnjava Udo Buhloc iz instituta "Robert Koh". Otkriven je jer je izazivao izuzetno teška oboljenja. Stručnjaci su pokušali da otkriju šta se krije iza toga. Razvijen je čitav niz testova da bi virus mogao da se prepozna u budućnosti.
Za taj virus ne postoji tačno određena terapija, nema lekova ni vakcina. Samo simptomi mogu da se liječe.
Istovremeno, stručnjaci se slažu da je higijena najvažnija preventivna mjera, jer se virus prenosi kapljičasto, na primjer, kroz kijanje ili kašljanje.
MERS može da određeno vrijeme preživi i van organizma. "Ako mjere zaštite od infekcije nisu tako dobre, možda će neko dodirnuti površinu na kojoj je virus, a zatim lice", kaže Gregori Hertl. To je još jedan način da se zaraza proširi.
Da bi se ispravno procijenilo koliko je virus opasan, važne su dvije komponente, kaže Udo Buholc. "Koliko često se javlja i koliko često dovodi do teških bolesti? Ni jedan ni drugi faktor još uvijek nisu tačno poznati", kaže Buholc i dodaje da bi teško pogođeni pacijenti mogli biti samo vrh ledenog brijega.
Stručnjaci vjeruju da se uzrok oboljenja krije u organizmu kamila, iako još uvijek nisu apsolutno sigurni u tu teoriju. Veliki broj jednogrbih kamila ima anitijela za MERS, a kod nekih je pronađen i sam virus. Istovremeno, kamile kod kojih je pronađen virus ne pokazuju nikakve simptome. Još uvijek se ne zna zašto je to tako. Takođe se ne zna ni da li se virusi prenose samo sa životinje na čovjeka ili preko određenih proizvoda. U svakom slučaju, vlasti u Saudijskoj Arabiji su krajem aprila preporučile da se izbjegavaju proizvodi koji sadrže meso jednogrbih kamila ili mlijeko tih životinja.
Virus MERS najteže je pogodio upravo Saudijsku Arabiju, ali pacijenata zaraženi tim virusom ima i u Jordanu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanu i Kuvajtu. Posebno su pogođeni ljudi koji su u kontaktu sa kamilama, objašnjava Buhloc. "Valja napomenuti da tamo postoje uzgajivači koji drže određeni broj životinja na relativno malom prostoru. Kamile tamo imaju gotovo kultni status. Na primjer, koriste ih za trke."
Virus se sve češće bilježi kod medicinskog osoblja, odnosno kod ljekara i medicinskih sestara. Po podacima SZO, kada se radi takozvanim sekundarnim slučajevima odnosno prenosu sa čovjeka na čovjeka, 60 od 100 takvih pacijenata su ljekari i medicinsko osoblje, kao i članovi porodica pogođenih.
I u Evropi su primjećeni oboljeli od MERS-a, iako je njihov broj veoma mali. To su takozvani uvozni slučajevi, kaže Buholc. Radi se o ljudima koji su se zarazili na Arapskom poluostrvu i zatim dospjeli u Evropu. "U Engleskoj je postojao je slučaj da je jedan primarni inficirani zarazio nekoliko osoba. Ali sve je ostalo na tome."
Rizik od zaraze raste kada se ljudi okupljaju u velikom broju. "Vladao je veliki strah prošle godine da će doći do masovnog širenja virusa zbog hodočašća u Meku. Po svim našim informacijama, to se nije desilo. Rađene su različite studije, koje su ispitivale ljude koji su se vraćali sa hadžiluka, i svi rezultati su bili negativni."
Trenutno nema povoda za paniku, kaže Buholc. "Ovaj relativno visok porast broja infekcija tokom proteklih nedjelja je donekle uznemirujući, naravno, ali takođe je činjenica da trenutno nema dužih lanaca infekcije."
Naime, za epidemiologe je veoma važno pitanje da li jedan zaraženi čovjek može da zarazi drugog, i da li taj drugi može da prenese virus nekom trećem. "Veoma se rijetko dešava da sekundarni oboljeli predaju virus nekom trećem. To je umirujuće. Naravno da situacija mora pažljivo da se prati. Ako virus razvije tu osobinu, onda bi to bio svojevrsni signal na uzbunu."
(MONDO, foto: Guliver/Getty/Thinstock)