U Finskoj trenutno 20 hiljada ljudi čeka da postanu vozači dostave hrane u jeku tamošnje rekordne stope nezaposlenosti od 10,6 posto, daleko najveće u EU.
Finski mediji nedavno su izvijestili da već postoje dostavljači koji su spremni da plate ugovorenom "kuriru" 450 do 900 evra mjesečno ili trećinu svog dnevnog prihoda kako bi mogli da rade. Na ovaj način registrovani dostavljači pružaju priliku za rad onima koji nemaju posao, a sami su već pronašli drugi posao, ali ne raskidaju ugovor - javlja mađarska novinska agencija Telex, uz dodatak da je dostavljačka platforma Wolt portalu Yle.fi potvrdila saznanja o iznajmljivanju dostavljačkih "licenci" i najavila suzbijanje te pojave.
Borba za radna mjesta u dostavi hrane samo je vrh "ledenog brijega" finskih problema na tržištu rada, među kojima je i nedostatak radnika za određena zanimanja.
"Nezaposlenih je oko 300 hiljada, a istovremeno nedostaje IT stručnjaka, ljekara, zdravstvenog osoblja, stručnjaka u raznim područjima zelene tranzicije i nekih drugih visokokvalifikovanih radnika koji rade u specijalizovanim profesijama. Ta radna mjesta ne mogu da popune tražitelji posla", navodi Telex.
Dodaje da su najbrojniji među onima koji traže posao osobe sa završenom srednjom školom, sociolozi i ekonomisti sa fakultetskom diplomom.
Više od 50 hiljada visokoobrazovanih bez posla
Teškoće diplomiranih ekonomista u nalaženju posla Yle.fi ilustruje na primjeru Miike Alhopure iz Turkua, koji je izgubio posao u decembru kada je saznao da mu se ugovor na određeno vrijeme s poslodavcem, tamošnjom gradskom upravom, neće obnoviti.
"Znao sam da postoji rizik u preuzimanju radnog mjesta na određeno vrijeme, ali ne žalim ni za čim jer sam puno naučio", rekao je Alhopuro, koji je prije zapošljavanja u gradu imao stalni posao. Od decembra je podnio desetine prijava za posao i dobio dva razgovora za posao, a sve to uz bilježenje svojih iskustava na društvenim mrežama.
"Alhopuro nije sam. U decembru prošle godine više od 50 hiljada visokoobrazovanih ljudi u Finskoj bilo je nezaposleno, prema statistikama sindikata Akava", napominje Yle.fi. Portal ističe da su pomenuti pokazatelji rekordno visoki i skreće pažnju na nedavno objavljene izvještaje kako je broj nezaposlenih s fakultetskom diplomom u Finskoj veći nego ikad u 21. veku.
Nema znakova usporavanja ovog trenda. Spor ekonomski rast zemlje jedan je od razloga za ovu situaciju, zbog čega su poslodavci oprezniji pri zapošljavanju. Drugi faktor je brzo transformišuće tržište rada - komentariše Miika Sahamies, stručnjak u Akavi. On kaže da tržište rada prolazi kroz strukturnu transformaciju čiji su okidači digitalizacija, automatizacija i vještačka inteligencija.
Podaci Akave pokazuju da se broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba povećao brže od onih s nižim stepenom obrazovanja, napominje Yle.fi. navodi i primer Emme Wikström, koja je provela pola godine tražeći posao nakon što je u proljeće 2024. diplomirala sociologiju na Åbo Akademi.
"Kad čujete da ste jedan od 500 prijavljenih, shvatite koliko su neverovatno male šanse", rekla je Wikström, koja je uspjela da se zaposli u jednoj osiguravajućoj kući.
Manjak iskustva
Prema analizi Telexa transformacija tržišta rada nije jedini faktor rekordne nezaposlenosti u Finskoj. Agencija skreće pažnju na rezultate nedavnog istraživanja prema kojima 57 odsto nezaposlenih u Finskoj ne bi moglo da pronađe posao čak ni kad bi ekonomija doživjela značajan rast i time se stvorila nova radna mjesta.
"Vještine tražitelja posla takođe nisu usklađene s novim poslovima budućnosti ili neće biti zaposleni zbog sve dugotrajnijeg nedostatka radnog iskustva. Od tražitelja posla mlađih od 30 godina, 27 hiljada nikada nije radilo ni jedan dan, a oni čine gotovo desetinu nezaposlenih", upozorava Telex, podsećajući da je prosečna stopa nezaposlenosti u EU šest posto, a u Mađarskoj, na primjer, 4,6 posto.
U Finskoj je ta brojka prešla 10 posto, a u cijeloj priči nezaobilazan je podatak da ta članica EU raspolaže jednim od najboljih obrazovnih sistema na svijetu.
"Osnovni problem je taj što je, prema svim podacima, u međunarodnom okruženju koje se sporo oporavlja od pandemije koronavirusa, finska ekonomija zapala u težu recesiju od ostalih zemalja evrozone. Unutar toga, osnovni podaci o tržištu rada kretali su se u skladu s prosekom evrozone do 2023, ali tada je došlo do nagle promjene i finski pokazatelji krenuli su potpuno drugim smjerom. Tržište rada se za kratko vrijeme urušilo, a stopa nezaposlenosti počela je naglo da raste, dok se to u zemljama evrozone nije dogodilo", navodi agencija.
Penzioneri i imigranti
Posrnuću finskog tržišta rada srazmerno je doprinijelo i urušavanje finsko-ruskih trgovačkih odnosa nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dok je 2013. 9,6 posto ukupnog finskog izvoza išlo u Rusiju, u 2024. je to palo na 0,4 posto.
Za razmatranje povećanja broja nezaposlenih, prema analizi Telexa, od važnosti su još dva faktora - penzioneri i imigranti. Na berze rada, prema istom izvoru, pojačano se javljaju penzioneri koji bi želeli nešto da rade jer im penzija ne pokriva životne troškove, a primjetno je i odugovlačenje onih koji imaju uslove za penziju da to pravo iskoriste.
Dok su 2018. osobe radne dobi rođene u inostranstvu činile oko šest posto ukupne radne snage u Finskoj, do 2024. taj se udio povećao na 11 posto. Imigranti povećavaju ponudu na tržištu rada u Finskoj u smislu udela u većoj meri nego u prosjeku u zemljama evrozone - navodi agencija, a prenosi Jutarnji list.
Imigranti najčešći, ako ne i isključivo, dobijaju poslove u dostavi hrane, utvrdio je Yle.fi.
"Trebalo bi se zapitati zašto nijedna Finkinja ili Finac ne radi ovaj posao", rekao je jedan od dostavljača u razgovoru za spomenuti portal. Ovaj posao, dodao je, rade samo imigranti, a to je zato što je taj posao stvarno, stvarno loš. "Čak i među čistačima ima Finaca, ali ne u našem poslu", ističe dostavljač.
(Nova.rs/Mondo)