Evropski region i dalje bilježi najveću konzumaciju alkohola po glavi stanovnika u svijetu
Iako SZO upozorava da konzumacija alkohola u bilo kom obimu nije dobra za naše zdravlje, Evropljani su i dalje ubjedljivo prvi na listi po pijančenju.
Ispijanje alkoholnih pića se u zemljama EU smanjilo za 0,5 litara između 2010. i 2020, ali je određen broj država ipak zabilježio povećanu potrošnju.
Stručnjaci posebno ističu da to može uzicati na razvoj raka i drugih pratećih bolesti.
Koliko se konzumiranje alkohola promijenilo u proteklih 10 godina u Evropi i koje zemlje imaju najvišu stopu uživanja u alkoholnim pićima?
U obzir se uzimaju godišnja prodaja čistog alkohola u litrama osobama koje imaju najmanje 15 godina. Podaci ne uključuju nezibilježenu potrošnju, poput domaće ili ilegalne proizvodnje.
SZO je analizirao evropski region koji podrazumijeva 53 zemlje, uključujući Rusiju i okolne države, a utvrđeno je da je upotreba alkohola opala sa 12 litara, koliko je bilo 2000, na 9,5 litara u 2020. godini.
Uprkos ovom padu, evropski region i dalje bilježi najveću konzumaciju alkohola po glavi stanovnika u svijetu.
Svaki Evropljanin, stariji od 15 godina, godišnje popije 9,5 litara. To odgovara sumi od 190 litara piva, 80 litara vina ili 24 litara drugih pića.
Godišnja potrošnja alkohola je varirala od 1,2 litra u Turskoj do 12,1 litra u Letoniji.
U prosjeku, građani EU piju 9,8 litara alkohola.
Ko najviše pije?
Od najvećih ekonomija EU, u Njemačkoj se najviše pije (10,6 litara) u smislu ekonomije i stanovništva, a slijede Francuska (10,4), Španija (7,8) i Italija (7,7).
U periodu od 2010. do 2020. u 25 zemalja se smanjilo uživanje u alkoholu, ali se povećalo u 11.
Irci i Litvanci više ne piju kao ranije, a prate ih Španci i Grci. Zanimljivo je da je pad od najmanje 15 odsto uočen i u Srbiji, Finskoj, Francuskoj i Kipru.
Sa druge strane, Letonci su za 2,3 litra povećali konzumaciju alkohola što je više za 23,5 odsto, a povećanja su zabilježena i u Bugarskoj (1,4 litra), Malti (1,1), Rumuniji i Poljskoj (1 litar).
Prosječni Letonac godišnje popije 13 litara, Holanđanin 14,9, Čeh 14,26 i Srbin 14.09, podaci su SZO.
Prosječni Srbin je 2010. pio 8,87 litara alkohola, a desetak godina kasnije 7,45 litara.
Ko pije više - muškarci ili žene?
U većini evropskih zemalja muškarci više piju nego žene. Prema podacima iz 2019, 26,6 odsto muškaraca je imalo najmanje jednom mjesečno "epizodu težeg pijančenja", u odnosu na 11,4 procenata žena.
Muškarci su najviše pili u Rumuniji (55,2 odsto), a potom u Danskoj (35 odsto), Luksemburgu, Njemačkoj i Belgiji.
Sa druge strane, žene u Danskoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Njemačkoj su zabilježile najviše stope "teških epizoda" od najmanje 20 procenata.
U Srbiji 18,5 odsto muškaraca se najmanje jednom mjesečno napije u odnosu na 4,2 odsto žena.
Akademska istraživanja su sugerisala da su razlike među polovima možda povezane sa različitim kulturološkim očekivanjima i odnosom prema tradicionalnim ulogama. Treba uzeti u obzir i manje prihode i razlike u platama među polovima.
Osim toga, primećeno je i da manje piju ljudi sa nižim stepenom obrazovanja zbog manjih primanja. Alkohol je pristupačniji ljudima sa većim platama, ali kada se uzmu u obzir posljedice po zdravlje gore prolaze ljudi nižeg socio-ekonomskog statusa.
Sa druge strane, u Letoniji, Grčkoj, Estoniji, Bugarskoj i Litvaniji su više pili manje obrazovani stanovnici.
Takođe, najmanje 38 odsto smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama bilo je povezano sa konzumacijom alkohola.
Ko pije najviše piva?
Pivo je treće najpopularnije piće na svijetu, poslije vode i čaja.
Česi definitivno najviše prednjače i to je trend koji nisu mijenjali skoro 30 godina. Prema podacima iz 2021, prosječni Čeh godišnje popije 184 litara piva.
Potom slijede Austrija (98,7), Litvanija (96,3), Rumunija (95,6), Poljska (94,1), Estonija (91,4), Njemačka (90,4), Španija (88,5) i Hrvatska (82,4).
U Češkoj je pivo prilično dostupno, pa je limenka jeftinija od flaširane vode.
(EUpravo Zato/WHO)