Provjerite kako ekstremno visoke temperature utiču na naše tijelo.
Prema britanskim naučnicima, gornja kritična temperatura vazduha na kojoj ljudi mogu da žive je između 40 i 50 stepeni Celzijusa. Međutim, kada živa u našim termometrima pređe 30 stepeni, ona postaje opasna. Proverite kako ekstremno visoke temperature utiču na naše tijelo.
Statistike dokazuju da su toplotni talasi veoma opasni. Žene su češće žrtve toplotnih talasa, pa tako čine 60 odsto u grupi ljudi koji su umrli od posljedica pregrijavanja tijela. Nepravilno pridržavanje pravila tokom toplih dana može da dovede do, na primjer, sunčanice, ali i mnogo opasnijih stanja.
30 stepeni
Problemi počinju već na temperaturi od 30 stepeni, što može da uzrokuje, između ostalog: opasni pad krvnog pritiska, poremećaj srčanog ritma, glavobolju i slabost. Naša srca moraju da rade mnogo više tokom vrućeg vremena kako bi krv brže cirkulisala i omogućila da krv teče radi efikasnog znojenja i hlađenja tijela. Ovo je veoma neophodan i važan proces, ali u isto vrijeme gubimo vrijedne mikroelemente kao što su kalijum ili natrijum, koje je u ovom trenutku važno nadoknaditi. Takođe treba zapamtiti da je u vrelim danima lakše dobiti opekotine od sunca i alergijske reakcije, koje se manifestuju crvenom bojom kože, svrabom ili osipom koji peče.
Iznad 40 stepeni
Naučnici sa Univerziteta Rohempton u Londonu naglašavaju da kada temperatura vazduha počne da prelazi 40 stepeni, naše tijelo usporava. Ovo uključuje nižu brzinu metabolizma i, u isto vrijeme, veću potrošnju energije za održavanje osnovnih životnih funkcija. Ovo, zauzvrat, negativno utiče na funkcionisanje cijelog tijela, uključujući kardiovaskularni sistem. Tako visoke temperature mogu da izazovu pregrijevanje tijela, što dalje može da dovede do grčeva, nesvjestice, pa čak i do toplotnog udara i smrti. Simptomi koju ukazuju na opasnost:
- visoka tjelesna temperatura, do 42 stepena
- slabost i apatija
- povraćanje
- nesvjestica
- poremećaji disanja i svijesti
Može doći i do privremenog oštećenja unutrašnjih organa, na primjer, jetre ili bubrega. Naravno, svako različito doživljava negativne efekte visokih temperatura i svako od nas ima malo drugačiju gornju temperaturnu granicu koju naše tijelo može da toleriše. Zavisi od pola, starosti i opšteg stanja, uključujući nivo fizičke spremnosti, opšte zdravlje i lijekove.
Kako da vas ne uhvati vrućina?
Bez obzira na to da li živa dostiže oko 30 stepeni, približava se ili prelazi 40 stepeni, važno je zapamtiti osnovna pravila bezbjednosti. Na prvom mestu je pravilna hidratacija. U toplim danima treba piti dosta negazirane mineralne vode ili pića sa elektrolitima. Važno je hidrirati se toplim napicima, a ne hladnim. Ne preporučuje se alkohol koji dehidrira organizam, kao i slatka pića.
Stručnjaci takođe preporučuju konzumaciju voća i lako svarljive obroke, kao i puno odmaranja, po mogućstvu u hladovini. Kada izlazite napolje, ne zaboravite da nosite pokrivala za glavu, po mogućstvu svijetle boje i od materijala koji diše, kremu sa zaštitnim faktorom, naočare za zaštitu očiju i zalihe vode. U vrelim danima bi trebalo da nosite laganu, široku i prozračnu odjeću.
(MONDO/T.V.)