Koja hrana može da ubrza oporavak nakon prehlade i gripa?
U jesen se mnogo češće razboljevamo. Nije ni čudo, jer su jutra i večeri hladne, a u prodavnicama ponestaje svježeg voća i povrća koje je davalo vredne hranljive materije. Problem je u tome što simptome prehlade ili gripa možemo da prevaziđemo uzimanjem odgovarajućih lijekova, ali zaboravljamo da je i tijelu potrebno da se regeneriše poslije bolesti, što može da potraje. Šta učiniti da se ovaj proces ubrza i da li uzimanje antibiotika utiče na njegovo produženje?
U jesen i zimu češće patimo od respiratornih bolesti, što je za naučnike već dugi niz godina misterija. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology, kada temperatura padne, smanjuje se broj ekstracelularnih transportnih vezikula (EV) koji se bore protiv bakterija i virusa u prednjem dijelu nosa.
U slučaju prehlade i gripa prvo isprobavamo kućne metode za ublažavanje simptoma. Nisu uvijek efikasni, pa idemo kod ljekara. Obično dobijamo lijekove, uključujući antibiotike. Međutim, na njihovu čestu upotrebu upozorava epidemiolog iz Velike Britanije, dr Tim Spektor. Ljekar skreće pažnju na potencijalne neželjene efekte uzimanja antibiotika, koji mogu da produže period oporavka, čak i za nekoliko mjeseci. U podkastu ZOE Science and Nutrition prof. Spektor je podijelio svoje mišljenje o ovoj temi.
Glavni zadatak antibiotika je borba protiv patogenih bakterija. Nažalost, oni utiču i na dobre bakterije koje se nalaze u probavnom sistemu, uglavnom u crijevima. Oni igraju važnu ulogu ne samo u procesu varenja, već i podržavaju prirodni imunitet. Oni takođe utiču na ono što želimo da jedemo.
Hrana koja pomaže da se brže oporavimo
Prof. Tim Spektor je ukazao na jednu vrstu hrane koja može da nam pomogne da ubrzamo proces oporavka: fermentisana hrana. Doktor je naveo uglavnom sir, jogurt, kefir i kiseli kupus. Ipak, priznao je da su sir i jogurt niže na njegovoj listi jer imaju manju raznolikost probiotičkih kultura u poređenju sa drugim proizvodima.
Fermentisana hrana je bogata probioticima koji njeguju bakterije u crijevima, eliminišući negativne efekte antibiotika. Prema riječima prof. Spektora, odlična je alternativa probioticima u kapsulama jer pružaju mnogo više vrsta dobrih mikroorganizama. Epidemiolog je objasnio da je mikrobiom svake osobe različit, pa može drugačije da reaguje na efekte probiotika dobijenih hranom. Kada tražimo ovu vrstu proizvoda u prodavnicama, moramo da obratimo pažnju na njihov rok trajanja, koji ne bi trebalo da bude ispod dvije godine, što zapravo znači nedostatak bilo kakvih probiotika. Takođe ne smije da sadrži velike količine šećera i vještačkih zaslađivača.
Nakon završenog liječenja antibiotikom, dobro je posegnuti ne samo za fermentisanom hranom, već i povećati unos vlakana i ograničiti jedenje noću. Prof. Spektor je priznao da dobre bakterije većinu svog posla obavljaju kada spavamo. Zbog toga ne bi trebalo da ometamo njihovo funkcionisanje grickanjem uveče. Stručnjak je naglasio da se izbjegava uzimanje antibiotika ako to nije neophodno.
(MONDO.RS)