Tokom vrelih dana tijelo znojenjem gubi znatno više tečnosti, a žeđ nije uvijek prvi znak da je već došlo do dehidratacije.
Visoke temperature ne izazivaju samo neprijatan osjećaj vrućine i pojačano znojenje. Ako izgubljenu tečnost ne nadoknađujemo na vrijeme, organizam može da ostane bez vode i minerala potrebnih za normalno funkcionisanje.
Dehidracija nastaje kada tijelo izgubi više tečnosti nego što je unesemo. Rizik je posebno visok tokom velikih vrućina, fizičke aktivnosti, boravka na suncu, ali i u slučaju povišene temperature, povraćanja ili dijareje.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da ekstremna vrućina dodatno opterećuje srce i bubrege i može da pogorša postojeće kardiovaskularne, respiratorne i druge hronične bolesti. Posebno su ugroženi stariji, djeca, trudnice, hronični bolesnici i osobe koje rade ili vježbaju na otvorenom.
Dehidracija može da dovede do moždanih i srčanih udara: Evo koliko vode zaista treba da pijete po vrućini
Prvi znaci da tijelu nedostaje voda
Suva usta i jezik mogu da budu upozorenje da je vrijeme da unesete tečnost, ali nisu jedini pokazatelj. Među čestim simptomima dehidratacije nalaze se:
- jaka žeđ,
- tamnožuta mokraća,
- rjeđe mokrenje,
- suva usta i ispucale usne,
- umor i slabost,
- glavobolja,
- vrtoglavica,
- ubrzan rad srca.
Boja mokraće može da posluži kao jednostavan orijentir. Svjetla, blijedožuta boja uglavnom ukazuje na dobru hidriranost, dok tamnija mokraća može da znači da organizmu nedostaje tečnost.
Glavobolja, mučnina, obilno znojenje, grčevi, izrazita žeđ i malaksalost mogu da budu i znaci toplotne iscrpljenosti. Ukoliko se stanje ne prepozna i osoba nastavi da boravi na vrućini, može da se razvije toplotni udar, koji zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Koliko vode treba da pijete kada je vruće?
Ne postoji ista količina tečnosti koja odgovara svima. Potrebe zavise od:
- tjelesne mase,
- godina,
- zdravstvenog stanja,
- temperature vazduha,
- fizičke aktivnosti i
- količine znojenja.
Kao praktičan okvir tokom vrelih dana često se navodi približno dva do tri litra vode raspoređena tokom dana, ali aktivnim osobama, ljudima koji rade napolju i onima koji se obilno znoje, može biti potrebno više. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se u velikim vrućinama pije redovno, čak i prije nego što se pojavi izražena žeđ.
Najbolje je piti često i u manjim količinama, umesto da se velika količina vode popije odjednom. Flaša ili čaša vode na vidljivom mjestu mogu da budu jednostavan podsetnik da tečnost unosite tokom cijelog dana.
Osobe koje zbog bolesti srca, bubrega ili jetre imaju ograničen unos tečnosti, ne bi trebalo samostalno da povećavaju količinu vode, već da se posavjetuju sa ljekarom.
Šta je najbolje da pijete?
Obična voda je u većini svakodnevnih situacija najbolji izbor. Nakon dugotrajnog fizičkog napora ili obilnog znojenja, mogu da pomognu i napici koji sadrže elektrolite, jer se znojenjem, osim vode, gube natrijum i drugi minerali. Za većinu ljudi koji se normalno hrane i nisu izloženi dugotrajnom naporu, posebni sportski napici nisu neophodni.
Alkohol treba da izbjegavate jer može dodatno da doprinese gubitku tečnosti. Sa veoma zaslađenim i energetskim napicima takođe treba da budete oprezni, dok kafu i druge napitke sa kofeinom treba da konzumirate umjereno.
Vodu možete da unosite i hranom bogatom tečnošću, poput lubenice, dinje, krastavca, paradajza, breskve, pomorandže, jogurta i supe. Ipak, takva hrana ne bi trebalo potpuno da zameni redovno pijenje vode.
Kako da unosite tečnost ako se pojavi povraćanje?
Ako osoba povraća, ispijanje cijele čaše vode odjednom može ponovo da izazove mučninu. U toj situaciji tečnost treba uzimati postepeno, po nekoliko gutljaja ili kašičicu na svakih nekoliko minuta.
Kod gubitka tečnosti usljed povraćanja ili dijareje može da se koristi oralni rehidratacioni rastvor, koji pored vode sadrži odgovarajući odnos soli i šećera. Ako osoba ne može da zadrži ni male količine tečnosti, ne mokri, postaje izrazito malaksala ili zbunjena, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.
Kada je stanje hitno?
Zbunjenost, otežan govor, gubitak svijesti, napad, veoma visoka tjelesna temperatura, ubrzano disanje i vrela koža mogu da ukazuju na toplotni udar. To je hitno stanje koje može da bude smrtonosno ukoliko se pomoć ne pruži brzo.
Osobu treba odmah skloniti sa sunca, premjestiti u hladniji prostor, olabaviti ili ukloniti višak odjeće i početi sa postepenim rashlađivanjem. Osobi koja je zbunjena, bez svijesti ili ne može bezbjedno da guta, ne treba davati tečnost na usta, već odmah pozvati hitnu pomoć.
(MONDO)