„Znam da zvuči glupo, ali plašim se da...“: Psihijatar sa 20 godina iskustva otkriva lijek za anksioznost
Psihoterapeuti i ljekari sve češće u svojim ordinacijama susreću pacijente koji se bore sa anksioznošću i talasima panike. Stručnjaci kažu da izloženost medijskoj obradi vijesti danas čini da globalne prijetnje djeluju neposrednije, a često i direktno opasnije nego što jesu.
Zbog toga se ljudi preko noći povlače u sebe, počinjući da strahuju od putovanja, strepe čak i od svakodnevnih situacija, pa i ne žele da izađu iz kuće nakon sumraka.
“Moja pacijentkinja kaže kako više ne želi uopšte da ulazi u metro”, piše dr Maks Pemberton, britanski psihijatar sa dvadeset godina iskustva. “Ona svaki put strepi šta bi se moglo dogoditi, analizira druge putnike u podzemnoj željeznici”, priča doktor sa praksom u gradu koji pamti terorističke napade u metrou.
“Naš mozak je programiran da preživi i automatski reaguje na prijetnje”, podsjeća dr Pemberton. Kada su algoritmi na društvenim mrežama dizajnirani da drže pažnju serviranjem šokantnog sadržaja, naš nervni sistem ne pravi razliku između opasnosti koja se dešava u našoj neposrednoj blizini i one udaljene stotinama kilometara. Sve se registruje isto: prijetnja je blizu, budi na oprezu.
Kada se nervni sistem uzbudi i preplavi strahom, neophodno je svjesno preuzeti kontrolu kroz nekoliko psiholoških koraka:
- Postavite granice za informacije: Ako vam provjeravanje vijesti neprekidno izaziva mučninu i tjeskobu, svedite ga na jednom dnevno. Izaberite tačno vrijeme, a ostatak dana isključite obavještenja kako se ne biste bespotrebno iznova doživljavali strah.
- Provjerite osnovanost svog straha: Ljudi se plaše rijetkih, ali dramatičnih događaja, zaboravljajući na svakodnevne rizike koje automatski prihvataju. Na primjer, panično se plaše avionskih nesreća ili ajkula, ali opušteno prelaze ulicu gledajući u telefon, voze prebrzo i ne odlaze na ljekarske kontrole iako je sve to, statistički, mnogo opasnije.
- Gradite samopouzdanje malim koracima: Ne izbjegavajte potpuno situacije koje vas plaše, jer tako samo hranite anksioznost. Suočite se sa strahom postepeno – izađite, na primjer, u mirnije vrijeme ili uz društvo i muziku koja vas opušta.
- Ne negirajte svoja osjećanja: Kada osjetite nalet panike, samo recite sebi: „Sada se osjećam uplašeno.“ Nemojte ni da potiskujete taj osjećaj, ni da "grdite" sebe zbog toga. Zatim svjesno skrenite pažnju na sadašnji trenutak i okolinu, što vraća vaš sistem u realnost.
- Fokusirajte se na ono što možete da kontrolišete: Gradite unutrašnji mir tako što ćete se okrenuti bliskim stvarima - podršci prijatelja i ljudima koji vas okružuju, jer je bliskost najbolji lijek protiv straha.