Godinama se preporučivalo mlijeko sa manje masti, ali nova istraživanja preispituju njegovu prednost. Evo šta naučnici kažu o punomasnom mlijeku i zdravlju srca.
Punomasno mlijeko godinama je bilo na lošem glasu zbog većeg udjela mliječne masti i zasićenih masnih kiselina. Mnogi su zato birali obrano ili mlijeko sa manjim procentom masti, vjerujući da tako prave bolji izbor za zdravlje srca. Ipak, nova istraživanja pokazuju da pri procjeni uticaja mliječnih proizvoda na organizam nije dovoljno posmatrati samo količinu masti.
Jedno od istraživanja koje je privuklo pažnju naučnika sprovedeno je na Univerzitetu u Minesoti, a njegovi rezultati objavljeni su u oktobru 2025. godine. Istraživači su analizirali podatke više od 3.100 učesnika koji su praćeni tokom 25 godina, kako bi utvrdili postoji li povezanost između konzumiranja mliječnih proizvoda i ranih znakova bolesti srca.
Punomasni mliječni proizvodi povezani sa manjim rizikom od ranih znakova bolesti srca
Naučnici su pratili unos punomasnih i nemasnih mliječnih proizvoda, ali i ukupnu količinu mliječnih namirnica u ishrani. Posebno su posmatrali pojavu koronarne kalcifikacije, odnosno nakupljanje kalcijuma u zidovima arterija, što može da bude jedan od ranih pokazatelja bolesti srca.
Rezultati su pokazali da su učesnici koji su konzumirali najviše punomasnih mliječnih proizvoda imali 24 odsto manji rizik od razvoja koronarne kalcifikacije u poređenju sa onima koji su ih unosili najmanje.
Sa druge strane, kod konzumiranja nemasnih mliječnih proizvoda nije utvrđena jasna povezanost sa ovim pokazateljem. Istraživači su primijetili i da je povezanost između punomasnih proizvoda i manjeg rizika djelimično oslabila nakon što su u obzir uzeli indeks tjelesne mase učesnika.
Ovi rezultati ne znače da bi svi trebalo da pređu na punomasno mlijeko, niti dokazuju da ono direktno da štiti srce. Riječ je o opservacionom istraživanju, koje pokazuje povezanost, ali ne može da potvrdi uzročno-posljedičnu vezu.
Zašto mliječna mast nije isto što i mast iz drugih namirnica?
Jedan od razloga zbog kojih naučnici ponovo razmatraju uticaj punomasnih mliječnih proizvoda jeste složen sastav mlijeka. Ono ne sadrži samo mliječnu mast, već i proteine, vitamine, minerale i druge bioaktivne sastojke koji mogu da utiču na način na koji organizam obrađuje hranljive materije.
Zbog toga se sve više pažnje posvećuje takozvanoj matrici hrane, odnosno načinu na koji različite komponente jedne namirnice djeluju zajedno. Nije nužno isto kada se određena količina masti unese kroz mlijeko, sir ili neku drugu namirnicu. Ipak, to ne znači da su sve vrste mliječnih proizvoda podjednako dobre za zdravlje. Važno je razlikovati mlijeko, jogurt, sir i puter, jer se njihov sastav i način na koji utiču na organizam razlikuju.
Da li je onda bolje da pijemo punomasno ili obrano mleko?
Odgovor nije tako jednostavan. Iako istraživanja dovode u pitanje dugogodišnje uvjerenje da je mleko sa manje masti uvijek bolji izbor, nauka još nema dovoljno dokaza da bi se punomasno mlijeko preporučilo svima kao zdravija alternativa.
Harvardova škola javnog zdravlja ukazala je 2025. godine na to da istraživanja o mliječnim proizvodima i kardiovaskularnom zdravlju ne daju jednoznačan odgovor. Prema analizi koju su predstavili, ukupni uticaj mliječnih proizvoda na rizik od kardiovaskularnih bolesti može da bude neutralan, bez obzira na sadržaj masti.
Stručnjaci posebno naglašavaju da je važno šta se nalazi u ostatku ishrane. Zamjena mliječnih proizvoda orašastim plodovima, sojom i drugim izvorima biljnih proteina u pojedinim istraživanjima povezana je sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Zato izbor mlijeka ne bi trebalo da se posmatra izdvojeno od ostalih prehrambenih navika. Za zdravlje srca važni su ukupna ishrana, fizička aktivnost, tjelesna masa i kontrola faktora rizika, a ne samo procenat mliječne masti na deklaraciji.
BONUS VIDEO:
(MONDO)