Ako provedete nekoliko sati dnevno na društvenim mrežama, da li vas to čini zavisnikom?
Prosječan korisnik interneta dnevno provede oko dva sata na društvenim mrežama. Međutim, da li se provjeravanje Instagrama, Fejzbuka, Tiktoka i Tvitera na svakih pola sata smatra pravom zavisnošću?
Termin "Zavisnost od društvenih mreža"se sve češće koristi da opiše ljude koji provode mnogo vremena na sajtovima i aplikacijama društvenih mreža. Kada provodite previše vremena na društvenim mrežama može vam se desiti da imate probleme kao što su nisko samopouzdanje, loš san i povećan stres.
Prava zavisnost i druge zavisnosti
Kada govorimo o zavisnosti od supstanci, postoje tri ključna elementa koja su zajedička za zavisnike: gubitak kontrole, tolerancija i prekid (neprijatnost kada se prestane sa zavisnošću). Naravno, tu su i pojačana želja za supstancama, preokupacija i konstantno korišćenje uprkos očiglednim problemima koje izaziva. Sve ovo je lako primjenljivo na korisnike droga, ali šta je sa društvenim mrežama, kupovinom ili kockanjem?
Pomenute zavisnosti postaju sve popularnije u doba interneta, pa se ovom spisku mogu dodati gejmeri i zavisnici od seksa na internetu. Psiholozi čak upozoravaju da se javlja pojačan apetit i moćna motivacija za ponašanjem koje može da vam naškodi u velikoj mjeri.
Kod zavisnosti postoje tri ključna elementa koja su zajedička za zavisnike: gubitak kontrole, tolerancija i prekid
Da li se može povući paralela?
Ipak, koliko god da su motivacije jake, psiholozi se slažu da se zavisnosti od supstanci ne mogu porediti sa društvenim mrežama, kupovinom, kockanjem, igrama. Previše društvenih mreža će svakako biti loše po vas. Prije svega jer društvene mreže imaju jedinstvenu mogućnost kontrole kako sebe predstavljate drugima. Ljudima se daje mogućnost da promijene svoj online izgled i ponašanje kako bi dobili pohvalu od drugih. Upravo to često pravi najveće probleme.
Koliko vremena dnevno provodite na društvenim mrežama?
Tokom istraživanja 2019. godine žene su koristile društvene mreže oko sat i po dnevno, što je najčešće bilo povezano sa željom da budu mršave, jer se plaše osuđivanja drugih ljudi, dajući im motivaciju da vježbaju. U drugim istraživanjima pokazalo se da ljudi često manipulišu svojim postovima kako bi dobili više lajkova i koriste društvene mreže da bi se osjećali bolje, pa čak i podržavaju nešto u šta ne vjeruju kako bi bili popularni.
Ovo je dovelo do toga da je povećanje online aktivnosti obrnuto proporcionalno samopouzdanju. Međutim, ono što istraživanja nisu pokazala je direktna potreba za društvenim mrežama, što je ključni korak zavisnosti. Drugi društveni faktori poput straha od propuštanja nečega može da dovede do nezdravog korišćenja društvenih mreža.
Kockanje i društvene mreže
Studija koja je sprovedena 2020. godine imala je za cilj da uporedi nezdravo kockanje i zavisnost od društvenih mreža. Interesantno je da je nagli razvoj tehnologije, posebno telefona doprineo štetnosti kockanja. Slični psihološki procesi se mogu primijeniti i na platforme društvenih mreža, gdje je potreba za priznavanjem, validacijom i lajkovima znatno pojačana.
Objašnjenja ponašanja koje dovodi do zavisnosti naglašavaju moć "pojačanja". Ono je karakteristično za kockanje na aparatima u vidu nasumičnih isplata, koje su najjači vid pojačanja, kao motivatora za nastavak aktivnosti. Ovo je, na svoj način slično sa priznavanjem i validacijom na društvenim mrežama u vidu lajkova.
Hronično korišćenje društvenih mreža u prevelikoj mjeri može se na neki način vidjeti kao zavisnost, ali je veliki prihijatrijske asocijacije širom svijeta i dalje ne priznaju.
Postoje velike razlike između prevelikog korišćenja društvenih mreža i supstanci koje izazivaju zavisnost. Na primjer, proces prekida korišćenja je u slučaju supstanci fizički neprijatan i često zahtijeva korišćenje lijekova kako ne bi bio opasan po pacijenta. U poređenju sa tim, još uvijek nisu ustanovljeni fizički efekti kada ljudi prestanu da koriste društvene mreže.
Kako kreirati balans između interakcije u virtuelnom i stvarnom svijetu?
Na žalost, sličnost koja povezuje zavisnost supstanci i društvenih mreža je veoma opasna. Zavisnost od supstanci često se pojavljuje zajedno sa drugim problemima mentalnog zdravlja, od kojih su najčešći anksioznost i depresija, sa naglaskom da ovakvi problemi mogu biti višeznačni. Potpuna paralela se može napraviti i sa preteranim korišćenjem društvenih mreža.
Smijete li da priznate koliko vremena provedete na društvenim mrežama dnevno?
Ispod je anketa koja za cilj ima da otkrije koliko ljudi kod nas koriste društvene mreže. Rezultati će vas možda iznenaditi, pa je topla preporuka da pre popunjavanja ankete pogledate u vašem telefonu opciju nazvanu Digital Wellbeing, gdje možete pratiti statistiku korišćenja pojedinačnih aplikacija.
Anketa
Koliko vremena u toku dana provodite na društvenim mrežama
-
Ne koristim društvene mreže
0% (0)
-
Do pola sata
0% (0)
-
Između pola sata i sat vremena
33.33% (1)
-
Između sat i dva
0% (0)
-
Više od dva sata
66.67% (2)
