Nakon popularizacije ChatGPT-a, aplikacije koja se temelji na vještačkoj inteligenciji, pojavio se bojazan da bi njegove mogućnosti mogle biti zloupotrijebljene. Jedan od rizika je iskorištavanje u obrazovanju.
ChatGPT je model konverzacijskog jezika koji je razvila kompanija OpenAI i on je jedan od ovakvih proizvoda koji su danas sve popularniji. Temelji se na GPT arhitekturi što se odnosi na generisanu komunikaciju s unaprijed unesenim inputima.
Model koristi podatke koji su prikupljeni sa interneta kako bi generisali tekst koji dobijemo na zadati upit. Samim tim se može koristiti za različite zadatke, uključujući chatbotove, prevođenje jezika i dovršavanje teksta kao što su eseji i druga školska pismena zadaća. Pri tome vam sugeriše stvari o kojima u tom trenutku niste ni razmišljali niti znali da postoje.
Upravo zbog toga je tema primjene ChatGPT u obrazovnom sistemu goruća ovih dana, a problem bi mogao i porasti razvojem ovakvih mogućnosti u budućnosti. Ministarka obrazovanja u Kantonu Sarajevo Naida Hota Muminović ističe da je praćenje ponašanja i rada učenika prilikom rješavanja zadataka ključ u otklanjanju plagijata.
"Upravo su vještine kreativnog, ali i kritičkog mišljenja integrisane u sve reformisane nastavne planove i programe u implementaciji kurikularne reforme. Nastavnik kroz formativno praćenje može sagledati cijeli proces nastanka, odnosno formiranja učenikovog doprinosa u procesu učenja, pa je i to jedan važan praktični mehanizam u cijelom procesu kreiranja vlastitih učeničkih radova u najširem smislu", kazala je ona za portal Klix.ba.
Ističe da je sistematsko rješavanje ovog problema izostalo, a da su načini kopiranja tuđih sadržaja sve sofisticiraniji.
"Nažalost tema plagijarizma kod nas je generalno slabo osvijetljena, a instrumenti i mehanizmi za plagiranje postaju sve sofisticiraniji. Kroz stručna usavršavanja i kroz podizanje svijesti o štetnosti plagiranja, a posebno kroz osvještavanje značaja kreativnog rada u procesu učenja, možemo dati svoj doprinos u sprečavanju ovih negativnih pojava", navela je.
Pored uobičajenih načina provjere originalnosti teksta uz pomoć aplikacija koje se koriste prilikom provjera stručnih radova, postoje i načini za otkrivanjem teksta koji je nastao uz pomoć aplikacije koja se služi generisanjem arhivskog sadržaja poput Chat GPT-a.
Doktorica biomedicinskog inžinjeringa Lejla Gurbeta Pokvić ističe da je za otkrivanje takvog sadržaja korisna aplikacija GPTZero.
"Što se tiče razlikovanja teksta koji napiše čovjek ili ChatGPT moguće je koristiti aplikaciju GPTZero. To je još jedan alat zasnovan na vještačkoj inteligenciji koji može otkriti je li nešto vjerovatno napisao čovjek ili ChatGPT", kazala je ona.
Moralno pitanje o korištenju vještačke inteligencije je prilično polarizovano u svijetu. S jedne strane čovjek ovakvu tehnologiju može koristiti kako bi poboljšao sveukupni način življenja, ali se s druge strane može i zloupotrijebiti. Zbog toga se u Evropskoj uniji trenutno radi na razvoju strategije vještačke inteligencije koja će osigurati da ona bude usmjerena za dobrobit čovjeka te da bude pouzdana, piše Klix.ba.