Proactive 2023 regionalna konferencija je posebno karakteristična po World Cafe radionici.
World Cafe radionica ove godine imala je koncept od šest stolova, gdje se za svakim stolom govorilo o određenoj temi. Učesnici su samostalno birali raspored kretanja po temama i nakon svakih 12 minuta mijenjali stolove. Na kraju, moderatori su iznijeli zaključke na osnovu svih informacija i diskusija, a ove godine na stolu su bile goruće teme.
Dajana Šipraga Zlojutro vodila je temu o toksičnosti uspjeha i filtera na društvenim mrežama te kako sačuvati mentalno zdravlje, koju smo posebno izdvojili jer nam se čini da je važnija nego ikad. Više čitajte OVDJE!
Novinar Slađan Tomić upoznao nas je sa prednostima Tik Toka u novinarstvu. Njegovo iskustvo sa ovom društvenom mrežom počelo je u lokdaunu, a sada smatra da je ova mreža za medije bolja od svih drugih.
„Prednost Tik Toka u novinarstvu je ogromna, jer je na njemu dvije milijarde ljudi do kojih možete doći samo kvalitetom. Tamo nema sponzorisanih objava, sve je organska publika. Ne morate imati milione pratilaca, jer možete sa dva pratioca imati stotine miliona pregleda i zato je tako poseban. Mnogi svjetski mediji imaju ljude koji se bave isključivo Tik Tokom“, rekao je Tomić koji je na radionici jedinim dijelom uspio srušiti predrasude učesnika o ovoj mreži.
Na pitanje „Ko danas proizvodi vijesti i gdje da ih plasiramo“ odgovorio je Robert Čoban, novinar koji tvrdi da su proizvođači medijskog sadržaja proteklih deset godina postali svi koji imaju mobilni telefon sa kamerom u rukama.
Tako se, prema njegovim riječima, građani najčešće ne informišu putem klasičnih medija, već dobijaju i dijele sadržaj koji su našli na društvenim mrežama, koji dobiju preko Vibera, a koji je opet „isjeckan“ i često ne daje stvarnu sliku.
To su pokazali, kako kaže, protekli događaji u Srbiji (dva masovna ubistva i protesti koji su uslijedili) jer je konzumacija sadržaja proizvedenog od strane građana, a ne novinara i plasirana putem društvenih mreža a ne klasičnih medija, postala potpuno dominantna.
„Samim tim i nakon razgovora sa učensnicima moj zaključak je da srpska medijska scena sada djeluje najrazličitije i najudaljenije od čitavog regiona. Da smo iz gomile razloga postali drugačiji, a zbog veličine imamo uticaj i na druge, susjedne države“, kazao je Čoban.
Sa njegovim zaključcima saglasna je i Nataša Kilibarda koja se bavi naučnom komunikacijom, a koja je upravo nakon Čobanove konstatacije, da se ljudi najčešće informišu na društvenim mrežama, obrazložila zašto ljudi više vjeruju brojnim „teorijama zavjere“ umjesto činjenicama.
„Više vjeruju Viber i Facebook grupama umjesto da imaju povjerenja u stručnjake i nauku, „babske lijekove“ i alternativne metode iscjelivanja prije nego odlasku kod doktora. Zbog toga je važno da stručni ljudi naučne žargone ostave tamo gdje su ih našli. Moramo naučiti razgovarati i ljudima pružiti informacije kako bi razumjeli. Naučna pismenost znači da ljudi na osnovu činjenice, na osnovu informisanosti, na osnovu stvari koje su učili u školi donesu odluku. Zbog ćutanja stručnih ljudi i onih koji se bave naukom, smo došli do toga da više ne vjerujemo ni u zemljotrese, a o tome kako nastaju smo učili još u osnovnoj školi“, poručila je Kilibarda i dodala da moramo da naučimo kako da razmišljamo.
„Nije poenta da neko ponavlja ono što si rekao, nego da zapravo zna šta si rekao i da na osnovu te činjenice donese neku odluku“, zaključila je Kilibarda.
Nermin Zejnilović koji se bavi biznis psihologijom odagnao nam je strahove po pitanju vještačke inteligencije. Njegov zaključak nakon sesije bio je da se ljudi plaše i da im vještačka intelignecija stvara stres.
„Ono što sam čuo od učesnika jeste da mnogo ljudi razmišlja da li će vještačka inteligencija napraviti drugačijim ljude koji dolaze. Da li će oni biti lijeni, da li će uopšte pokušati da se snađu i da li će dobiti šansu. Primijetio sam da postoji zabrinutost, a moj odgovor i ono što istraživanja kažu je da se mladi mnogo bolje snalaze od bilo koga od nas", rekao je Zejnilović.
Dodao je da je jako bitno emocionalno zdravlje i mentalna inteligencija.
"U budućnosti će biti potrebno kritičko razmišljanje jer će nas jedino ono izdvojiti od automatizacije, od cijelog procesa koji se sada dešava sa vještačkom inteligencijom. Ponovo ćemo doći do toga da jedno pitanje bude vrjednije od milion odgovora. Smatram da vještačka inteligencija može donijeti dosta dobrog“, rekao je Zejnilović.
Kada je riječ o zloupotrebama vještačke inteligencije, stava je da će toga sigurno biti.
„I kad je proizveden dinamit našao se neko ko će to da zloupotrijebi. Ne možemo zbog toga ne iskoritsitit sve prednosti vještačke inteligencije“, tvrdi Zejnilović.
Miloš Đajić, Osnivač Centra modernih vještina i aktivista moderirao je sesiju kako do društvenih promjena.
Đajić smatra da ljudi nemaju svijest o svojim pravima, da nam javni interes saopštavaju mediji i političari, te da je suština rada i borbe za promjene i društveno odgovornog poslovanja akcija građana.
„U današnjem svijetu sa velikim mogućnostima za komunikaciju svako može pokrenuti temu ili ukazati na problem za koji bi želio da postane društveno važan. Mnogobrojni alati nam stoje na raspolaganju za podizanje vidljivosti te teme“, rekao je Đajić.
Regionalna konferencija Proactive 2023 pod sloganom “ PRoWoke&Change, provocirati, probuditi i promijeniti“ održana je na Jahorini od 25. do 27. maja uz poruku ”Ne dijelimo nagrade. Dijelimo znanje.”
Ovogodišnju Proactive konferenciju obilježila su brojna predavanja i paneli o značaju nauke, naučne i medijske pismenosti, medijskim sadržajima i platformama, kreativnim metodologijama i alatima, kao i drugim važnim komunikacijskim i društvenim temama.
(Mondo)