Prva žena koja je na filmu odglumila scenu orgazma – Hedi Lamar, velika zvijezda zlatnog doba Holivuda, imala je posebnu strast bez koje telekomunikacije danas možda ne bi izgledale ovako kako izgledaju
Kada u legendarnom domaćem filmu "Maratonci trče počasni krug" filmadžija Đenka svojim prijateljima Kristini i Mirku, inače glumcima u filmu koji on snima, objašnjava da "nema ništa ružno u tome da se dvoje mladih i lijepih ljudi skinu", kao ilustraciju toga pušta im insert iz filma "Ekstaza" iz 1933. godine.
"Ova glumica je počela ovako – gola u rijeci, bez lažnog stida i srama, a sad je najpoznatija zvezda Holivuda čuvena Hedi Lamar!", objašnjava Đenka scene u kojima se vidi glumica u implicitno prikazanom ljubavnom zanosu, koja potom gola pliva u reci.
Upravo scenu kupanja u reci, uz čuvenu repliku "Kupačice moja, napravićemo čudo!", Đenka potom i snima sa Kristinom, ali o tome uglavnom svi već sve znate... gledali ste "Maratonce" milion puta.
A naša tema ovde je "originalna kupačica" – Hedi Lamar, čuvena zvijezda crno-bijelog filma i jedna od najljepših i najplaćenijih glumica svoga vremena, koja je u istoriju ušla kao prva žena koja je na filmu odglumila scenu orgazma. Hedi je, međutim, ušla i u istoriju tehnologije kao pronalazač bez čijeg najpoznatijeg pronalaska danas, možda, ne bismo imali mobilnu telefoniju i bežični internet u obliku u kome ih imamo.
Strastvena glumica, samouka inženjerka
Rođena u Beču 1914. godine kao Hedvig Eva Marija Kisler, Lamar je od ranog djetinjstva pokazivala interesovanje za glumu i fascinaciju pozorištem i filmom. Istovremeno, njen otac Emil Kisler, ugledni austrougarski bankar, zainteresovao je svoju ćerku za tehnologiju i tehnološke izume toga doba, pričajući joj i objašnjavajući kako različiti uređaji funkcionišu.
Kako je slavna holivudska diva izmislila bežični internet, a htjela je samo da potapa japanske podmornice
To interesovanje je postalo još veće za vrijeme njenog prvog braka sa bogatim austrijskim industrijalcem i proizvođačem oružja, koji joj je zabranio da se bavi glumom.
Hedi je odmalena bila talentovana za matematiku, a zahvaljujući suprugovom poslu, bila je u prilici da sreće inženjere i naučnike koji su radili na razvoju oružja. Od njih je dosta naučila o telekomunikacijama, konkretno – o navođenju torpeda putem radio-talasa.
Nakon napuštanja posesivnog supruga, Hedi Lamar odlazi u Holivud i 1938. nastavlja da snima filmove.
"Melodija" torpeda
Drugi svjetski rat je već uveliko trajao, kada je sa pacifičkog fronta stigla informacija da japanska mornarica veoma lako otkriva frekvenciju kojom američki brodovi i podmornice navode svoja torpeda, skreće ih sa cilja, a ponekada i "vraća" Amerikancima.
Kako je "bila u materiji", zahvaljujući svemu što je o tome tokom braka naučila, Lamar se zainteresovala za ovaj problem, a jedna klavirska melodija dala joj je revolucionarnu ideju.
Ako je jednu frekvenciju lako pratiti, zašto se onda frekvencija kojom se navode torpeda ne bi mijenjala na način na koji se mijenja frekvencija tonova tokom sviranja melodije na klaviru?
Odgovor na to pitanje bi značio da onaj ko torpedo navodi na cilj ne mora da zna samo jednu frekvenciju, već čitavu "melodiju" kojom bi se njime upravljalo.
Tako je holivudska diva osmislila prenos telekomunikacionog signala putem "frekventivnog skakanja". Međutim, način na koji bi se ova ideja ralizovala u tom trenutku još joj nije bio poznat.
88 klavirskih frekvencija
U pomoć je, nakon jednog slučajnog susreta, priskočio avangardni pijanista Džordž Antejl, koji je ranije samostalno konstruisao uređaj pomoću koga je više klavira moglo istovremeno da svira istu melodiju.
I tako je 1942. godine nastao patent 2.292.387 – "Secret Communications System" (Tajni komunikacioni sistem), ispod koga u američkom zavodu za patente i danas stoji potpis Hedi Lamar.
Suština patenta nije potpuno nova, pošto su se "skakanjem frekvencija" nekoliko decenija ranije bavili pioniri "elektrike" Guljelmo Markoni i Nikola Tesla. Međutim, koncept nazvan "Frequency hopping spread spectrum", to jeste bio.
Mašina je koristila papirne rolne koje su sinhronizovale brzu promjenu frekvencija između odašiljača i pijemnika. To je omogućavalo upotrebu 88 (broj klavirskih dirki) različitih frekvencija tokom navođenja torpeda na cilj, istovremeno onemogućavajući njihovo blokiranje ili preuzimanje.
Hedi Lamar je svoj patent poklonila američkoj mornarici s namjerom da on unapredi tadašnja tropeda. Kako je njen uređaj bio previše veliki da stane u torpedo, a tehničkih mogućnosti da se konstruišu potpuno nova torpeda kod kojih bi ova tehnolgija bila primjenjena nije bilo, patent je za vrijeme rata ostao neiskorišćen.
"Majka" savremene telekomunikacije
Patent "Tajnog komunikacionog sistema" je tako čamio u nekoj vojnoj arhivi sve do 1962. godine, kada ga je američka mornarica, tokom blokade Kube za vreme Raketne krize, u unapređenoj verziji ugradila na brodove kao sistem za šifrovanu komunikaciju.
Patent bi, međutim, ostao "zarobljen" u striktno vojnoj upotrebi, da nije došlo do naglog razvoja digitalnih komunikacija kome svjedočimo poslednjih decenija.
Kompletne savremene bežične telekomunikacije, pre svega mobilna telefonija, zatim Wi-Fi prenos internet signala, povezivanje uređaja Bluetoot vezom, GPS sistemi... zasnovani su na uspešnoj primeni ideje koju je holivudska diva Hedi Lamar patentirala davne 1942. godine.
I dok je kao glumica nastavila da ređa uspjehe, njen pronalazački genij je ostao zvanično nepriznat sve do 1997. godine, kada su Hedi Lamar i Džordž Antejl nagradom fondacije "Electronic Frontier" za značajan pionirski poduhvat u oblasti elektronike.
Preminula je 2000. godine, a 2014. uvrštena je u Nacionalnu kuću slavnih pronalazača. Zbog svog doprinosa razvoju savremenog prenosa bežičnog signala, Hedi Lamar je u novije vrijeme stekla nadimak "majka WiFi-ja".
(MONDO)