Aleksandar Petrović je punih 30 godina nakon što je sa selekcijom Hrvatske sišao sa postolja na Eurobasketu zbog pobjede SR Jugoslavije osvojio narednu medalju. Ovoga puta zlatnu sa Brazilom.
Brazil je osvojio Amerikup i tako se nastavila vrlo uspješna epizoda Ace Petrovića na klupi Brazila. Do sada je imao odlične rezultate na Olimpijskim igrama i Svjetskom prvenstvu, a sada je pobjedom nad selekcijom Argentine uzeo trofej.
Najvažnija pobjeda je došla u polufinalu kada su savladali SAD, doduše bez NBA igrača, a "otpisani" plej Crvene zvezde Jago dos Santos je bio MVP takmičenja. Petrović je tako postao prvi selektor Brazila sa zlatom oko vrata od 1995. godine. Te godine je on uzeo onu čuvenu bronzu na Eurobasketu kada je Hrvatska sišla sa postolja i na njega se nije vratila.
"Eto, tako je to ispalo, dugo je trebalo. Nažalost, nisam uspio da ostanem do kraja, jer sam imao rezervisane karte za let natrag, pa sam morao da odem usred fešte. Jago je donio zvučnik od valjda dva metra i kad je pustio s njega zvukove sambe, krenulo je neopisivo ludilo...", istakao je Aco Petrović.
Kako je Aco uzeo zlato?
Brazil je pobjeđivao sve redom, a u timu su bili Jago dos Santos i Bruno Kaboklo. Mnogo problema je morao da riješi hrvatski stručnjak prije nego što je došao do prve medalje nakon ravno 30 godina.
"Okupili smo se prije četiri nedjelje i suočili s nizom problema. Međutim, tada sam odlučio da idemo dan za danom. Dočekalo nas je pet, šest otkaza mlađih igrača, ali i neke povrede. Posebno mi je nedostajalo prvo krilo, Leo Meindl. Zatvorili smo se, trenirali, pa odigrali dobar pripremni turnir u Panami. Posložio sam skauting za naše protivnike, ali i dalje nisam znao u kom će smjeru sve ići.
Znao sam da nam je u grupi SAD i računao sam da tako mogu da ih izbjegnem u žrijebu nokaut faze. Međutim, shvatio sam uoči takmičenja da je moguće da, uprkos tome što smo bili u istoj grupi, zaigramo protiv SAD-a već u četvrtfinalu. Stoga sam morao malo da kalkulišem u toj utakmici u grupi protiv SAD-a, pa smo u četvrtfinalu išli na Dominikanu, a to se pokazalo kao ispravna procjena."
Bez lažne skromnosti - ovo je njegov tim
Kada je došao na mjesto selektora, morao je da pravi smjenu generacija, a sada je to uspio da kruniše zlatom. Sadašnji tim je njegovo djelo.
"Ove sam igrače ja uvodio u reprezentaciju kad su bili tinejdžeri, poput Didija, Kabokla, Jaga, Santosa, a oni danas igraju NBA ili Evroligu. I toliko su stasali da sam uvjeren, ako se kompletiramo za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2027. godine, da ćemo imati na toj smotri ulogu jedne od onih reprezentacija koja će biti u zoni medalje. Stići ćemo do utakmica u kojima će odlučivati jedna lopta, jedan posjed. Ono što je bogatstvo Brazila jeste i nešto što pouzdano znam, a to je da nema reprezentacije na svijetu koja danas posjeduje bazu od 20 igrača između 18 i 20 godina, a koji imaju neviđen potencijal i siguran sam da mogu igrati na visokom nivou. A ti momci tek stupaju na scenu."
A šta se desilo 1995. godine?
Sada ističe da ima ugovor sa Brazilom do kraja Mundobasketa u Kataru, a nada se produžetku ugovora sa Brazilom do kraja Olimpijskih igara. Ima dug selektorski staž, osim Hrvatsle i Brazila vdio je Bosnu i Hercegovinu. Počeo je te 1995. vodeći Hrvatsku.
Tada je u Grčkoj Hrvatska u četvrfinalu dobila Italiju 71:61, a zatim je izgubila od Litvanije 90:80 u polufinalu. Savladali su Grke u meči za treće mjesto 73:68, a onda su Vranković, Perasović, Komazec. Kukoč, Vranković, Mršić i Rađa zajedno sa svojim selektorom sišli sa postolja. Samo je Aco Petrović do sada rekao - da su pogriješili.
"To je uvijek tema. Ja sam te 1995. godine bio trener reprezentacije Hrvatske, što je bila posljednja medalja i teče već 29. godina od kada nismo na postolju. To prvenstvo je imalo tri mega tima. Jedan je bila Srbija, druga Litvanija i treća Hrvatska. Mi smo u tom polufinalu izgubili od Litvanije i morali smo da igramo protiv Grčke, pa smo u jako teškoj utakmici došli smo do bronze, a sjećam se i tog meča za zlato kad je birljirao Saša Đorđević sa 45 poena. Sjećam se i našeg napuštanja podijuma...", kazao je Aco Petrović i nakon što je kratko zastao, dao je odgovor na "vječno pitanje".
"Da li je to proklestvo? Ne bih govorio o tome, ali da li je to bila greška - da. To je ako gledamo kroz prizmu 2024, ali ako se vratimo na 95. znamo kakva je bila situacija. Bio je neki telefonski most između dvorane u Atini i Zagreba, došao je mig da se napusti postolje, to se desilo i to je velika greška", rekao je on prošle godine.