MONDO otkriva: Ovako se pravi Nektar pivo!

Novinari MONDA dobili su jedinstvenu ponudu – da obiđu pogone Banjalučke pivare i upoznaju se sa procesom pravljenja svima nama dragog prehrambenog proizvoda – NEKTAR PIVA. Ponudu smo, naravno, bez razmišljanja, prihvatili!

MONDO otkriva: Ovako se pravi Nektar pivo! Foto: Vedran Ševčuk/MONDO

Kako se bližio čas polaska, uzbuđenje u redakciji je raslo. Napomenuli smo našem fotoreporteru  Alfu da obavezno na vrijeme dođe na dogovoreno mjesto, a on nam je pomalo uvrijeđeno odgovorio da će doći čak pola sata ranije "jer se u pivaru NE SMIJE zakasniti".

Banjalučka pivara osnovana je davne 1873. godine, a osnivači su bili Trapisti, redovnici samostana Marija Zvijezda u Delibašinom selu kod Banjaluke. Osim nadaleko poznatog trapist sira, redovnici porijeklom iz Njemačke pravili su i pivo, koje je u početku korišteno kao terapija liječenja zavisnika od rakije. Kura je bila - četiri litre piva dnevno. 

Poslije drugog svijetskog rata ova pivara je nacionalizovana, da bi 2000-ih ponovo privatizovana, tako da je od jedne male fabrike, koja je u početku služila samo za potrebe samostana, izrasla u veliku i modernu pivaru čiji je kapacitet proizvodnje dovoljan za snabdijevanje cijelog tržišta u BiH.

Banjalučka pivara trenutno proizvedi blizu 500.000 hektolitara piva godišnje, a zapošljava 252 radnika.

U krugu fabrike dočekali su nas gostoljubivi domaćini i poveli nas u razgledanje postrojenjima i zgrada pivare, u kojima se još uvijek osjećao duh starih vremena, pomiješan sa najsavremenijim uređajima i tehnologijom.

pivara, pivo, nektar Foto: Vedran Ševčuk/MONDO

Krenuli smo od VARIONICE.

"Pivo se pravi od ječma, ali ne od onog koje srećemo na njivama ili u prodavicama, već od ječma koji je prerađen ili pripremljen za proizvodnju piva, a koji se zove se slad", počinje svoju priču direktor proizvodnje Banjalučke pivare Radovan Rakić.

Kaže da je druga važna sirovina voda, koja se dobija iz banjalučkog vodovoda, ali prerađena, malo drukčijeg sastava, mekša, kojoj su odstranjeni mirisi...

"Treća ključna stvar u proizvodnji piva je začin, a to je hmelj. On se dodaje baš kao što se začini dodaju na kraju jela. Hmelj daje gorčinu, aromatičnost, i jedan dio konačnog 'izgleda'.

Početak kompletnog procesa dešava se u varionici, sve se mješa zajedno, prolaze se razne faze da bi se dobila tečnost koja se zove 'sladovina', jer je slatka, i ta tečnost odlazi kasnije na hlađenje i u proces fermentacije", priča nam Rakić.

Kompletan proces 'kuhanja' piva koji se dešava u varionici je automatizovan, a njime se upravlja  preko računara. Tečnost koja se dobije hladi se i odlazi na fermentaciju.

FERMENTACIJA

U pogonu fermentacije dodaje se četvrti bitan element, a to je kvasac.

"U tečnost koju smo dobili iz varionice dodajemo kvasac, koji se razlikuje od onih pekarskih kvasaca. Uduvavamo vazduh da bi kvasac mogao 'raditi' i ubacujemo tečnost u fermentore.

U fazi fermentacije najbrže se odvijaju promjene u pivu i tada nastaje alkohol i CO2 koji daje reskost, formira se konačan miris i okus. Ovdje se kompletan proces završava za 28 dana, tada se pivo hladi na nula stepeni Celzijusa i ide na filtraciju – iz njega se izdvaja kvasac, ostaci od hmelja i bjelančevina, da bi smo na kraju dobili tečnost kakvu vidimo u čaši", priča nam Rakić.

I u ovoj fazi kompletan proces je automatizovan, njime se upravlja uz pomoć kompjutera, prate se temperature, pritisci, protoci... Bitno je istaći da Banjalučka pivara kvasac proizvodi u sopstvenoj laboratoriji.

"Interesantno je da ćemo proći kompletnu pivaru, a nigdje nećemo vidjeti pivo... Ono je u posudama, cjevovodima, nigdje ne postoji direktan kontakt čovjeka i piva, a prvo mjesto gdje ćemo ga vidjeti je u punionici, kada ulazi u bocu", priča nam Rakić.

Ipak, ovo gore navedeno izgleda da baš i nije potpuno tačno, jer postoji "tajna pipa" u pogonu fermentacije kojoj ima pristup samo generalni direktor! Gospodin Nikolas Peni odvrnuo je jedan skriveni ventil i velikodušno nas ponudio da probamo tek fermentirano pivo, a mi smo, naravno, pristali! Pivo koje nam je sipao generalni direktor bilo je jače i intanzivnijeg ukusa od uobičajenog. Veoma nam se dopalo...

Dok smo pijuckali, naš fotoreporter Alf negdje se izgubio, pa smo se uplašili da nije naletio neko ogromno bure piva i uskočio u njega, poput Bate Stojkovića u filmu "Poseban tretman"... Na svu sreću, pojavio se odnekud "suv" i trijezan, samo ga je bila privukla neka super-zanimljiva cijev koju je morao da uslika...

FILTRACIJA

Pivo nakon fermentacije ide na filtraciju, gdje se iz njega izdvajaju ostaci hmelja i bjelančevina, nakon čeka dolazi u uređaj gdje mu se podešava sadržaj alkohola i CO2. Kad se završi filtracija, pivo ide u tankove i u roku od 48 sati mora biti napunjeno.

PUNIONICA

"Postoje četiri linije punjenja, u zavisnosti u koju ambalažu se pivo sipa – boca, burad, limenka i pet boca.

Prije punjenja piva u ambalažu vrši se termički tretman, odnosno pasterizacija, tu se pivu daje stabilnost i definiše njegov rok trajanja. Kapacitet mašine za punjenje je čak 40.000 boca na sat!

A, odgovor na pitanje koje nas načešće pitaju 'da li je isto pivo u maloj i velikoj flaši' je sljedeći: Pivo je potpuno isto i u maloj flaši, i u onoj od pola litre, baš kao i u pet ambalaži i buretu", uvjerava nas Dario Lukić, tehnolog u proizvodnji, dok su oko njega na traci plesale boce i gajbe.

I tako se završio naš lijepi i poučni obilazak Banjalučke pivare. Ali, to nije bio kraj jer su nas gostoljubivi domaćini nakon obilaska počastili ručkom i naravno Nektar pivom u svom restoranu! Zaista nam je prijalo.

Za kraj priče o Nektar pivu, preporučujemo da pogledate sjajni "sand animation" film u kome je u 13 munuta opisan kratak istorijat Banjalučke pivare, od monaških početaka, pa sve do danas. ŽIVJELI!

Izvor: YouTube

Pratite MONDO i na Facebooku, Twitteru ili Instagramu...

Ostale vijesti