Jovan Divjak je 4. maja 1992. godine novinarima izjavio da je napad na kolonu u Doborovoljačkoj ulici naredilo predsjedništvo BiH.
Zamjenik komandanta Teritorijalne odbrane BiH, Jovan Divjak je 4. maja 1992. godine rekao da je odluku o napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu donijelo Predsjedništvo Republike BiH jer navodno nije znalo za dogovor Alije Izetbegovića i generala Milutina Kukanjca i Luisa Mekenzija.
"Predsjedništvo nije bilo informisano o tome šta se s generalima Mekenzijem i Kukanjcem dogovorio Izetbegović, tako da je odluka Predsjedništva bila potpuno suprotna tom dogovoru. Zbog toga je konvoj zaustavljen da bi se provjerilo da li je u njemu Izetbegović. Na izričito insistiranje Izetbegovića, konvoj je propušten do Lukavice, što nije bila odluka Predsjedništva", rekao je Divjak, a prenijele su tadašnje sarajevske "Večernje novine".
U istom izdanju dnevnih novina od 5. maja 1992. godine je i tekst o zarobljavanju vojnika JNA čiji nadnaslov glasi "Sarajevo: Raja protiv vojnih specijalaca", a naslov "Papci u zamci", piše danas "Glas Srpske".
"Zasluge" za zarobljavanje vojnika JNA na odsluženju vojnog roka, koji su predstavljeni kao "vojni specijalci", pripisuju se u tom tekstu zamjeniku komandanta Specijalne policije Zoranu Čegaru. Zanimljivo je da su u istom tekstu objavljena imena mladih vojnika koje je zarobio Čegar, a koji se nazivaju "opasnim teroristima".
Već 7. maja sarajevske "Večernje" objavljuju cijelu stranu posvećenu heroju Čegaru i to pod naslovom "Rastjeraćemo bandu s brda", a naredni dan, 8. maja 1992. pišu hvalospjev još jednom "heroju", prijeratnom sarajevskom kriminalcu Jusufu Juki Prazini. List piše da je taj dojučerašnji kriminalac "heroj grada" i "trn u oku Kukanjca", koji se "bori rame uz rame sa milicijom".
Još sramotniji hvalospjev kriminalcu objavilo je "Oslobođenje" u broju od 17. maja 1992. pod naslovom "General Juka i njegova raja". "Dok god mogu micati ijednim dijelom tijela, Juka i njegovi ljudi će se boriti za Sarajevo i Bosnu", rekao je Prazina, borac za kojeg mnogi kažu da je jedan od heroja grada, piše list.
Stjepan Šiber, zamjenik načelnika Glavnog štaba Armije RBiH, u izjavi koju objavljuje sarajevsko "Oslobođenje" u broju od 4. maja 1992. godine kaže da je u napadima na JNA 2. i 3. maja "ubijeno 130, a ranjeno 200 vojnika, te zaplijenjeno pet tenkova".
Zanimljivo je da u biblioteci u Sarajevu, koja je obavezna da čuva sve novine, nema sarajevskih novina koje nose datum 4. maj, dan poslije zločina u "Dobrovoljačkoj ulici".
(Srna)
