Ljetno računanje vremena u Evropi počinje, pa u nedjelju u dva sata ujutro treba pomjeriti časovnik na tri časa.
Praksa uvedena da bi se uštedjelo na struji nema nikakvu ekonomsku računicu, tvrde Nijemci a "pomjeranje vremena" ukidaju Rusi.
Ljetno računanje vremena u Evropi će trajati do 30. oktobra.
Prelazak na ljetno i zimsko vrijeme prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, kako bi se uštedjela energija time što će se period dnevnog svjetla sa sitnih jutarnjih sati "premjestiti" na veče.
Sa praksom “pomjeranja vremena” ne slažu se svi. Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev početkom februara ove godine donio je odluku da u toj zemlji ukine ljetno i zimsko računanje vremena.
Rusija će 27. marta pomjeriti sat unaprijed kao i u ostatku Evrope, ali na jesen neće vratiti vrijeme unatrag, kao što čine ostale evropske države.
Da stvar nije samo u “predsjedničkoj odluci” pokazuje i praksa u Njemačkoj.
Naime, na njemačkim ulicama i putevima se u danima poslije prelaska na ljetno vrijeme dogodi znatno više saobraćajnih nesreća nego tokom ostatka godine, kaže statistika.
U Njemačkoj se, kao i u ostalim zemljama Evrope, časovnici u noći između subote i nedjelje posljednjeg vikenda u martu pomjeraju jedan sat unaprijed.
Auto Klub Evropa (ACE) je uporedio podatke o sabraćajnim udesima za april koje je proteklih 15 godina pravio Savezni zavod za statistiku i došao do zaključka da se oni poslije prelaska na ljetno vrijeme upadljivo mijenjaju.
Tako je 2010. broj udesa u aprilu porastao za 21 odsto u odnosu na mart, 2009. godine čak za 29 odsto.
Druge studije čije rezultate objavljuju mediji pokazuju da je i broj udesa u ponedjeljak poslije prelaska na ljetno vrijeme znatno veći nego u "običan" ponedjeljak.
Stručnjaci ocjenjuju da je to zato što tijelo mora da se navikne na višu temperaturu i nove "svjetlosne" uslove. To zahteva dodatnu potrošnju tjelesne energije, pa zato tokom vožnje može da se padne u san koji je, čak i ako traje samo nekoliko sekundi, opasan.
Prelazak na ljetno vrijeme, navodi se dalje, posebno nepovoljno se odražava na mlade vozače.
U Njemačkoj je ljetno vrijeme prvi put bilo uvedeno 1916. tokom Prvog svjetskog rata uz obrazloženje da je potrebno da se bolje iskoristi radna snaga u industriji naoružanja.
Poslije višedecenijske pauze je ljetno vrijeme uvedeno ponovo 1980. godine. I to, kao i u drugim zemljama Evropske unije (EU) uz obrazloženje da će to doprinijeti štednji energije.
Međutim, Savezno udruženje energetske privrede i vodoprivrede saopštilo je uoči ovogodišnjeg prelaska na ljetno vrijeme da već godinama ne može da se registruje nikakvo povoljno dejstvo pomjeranja časovnika za sat unaprijed.
Jer, kako je navedeno, tokom proljećnih i ljetnih mjeseci se, doduše, kasnije pali svjetlo, ali se u oktobru i martu, ponekad čak i u aprilu, ranije uključuje grijanje.
Pri tome udio oko 40 miliona njemačkih domaćinstava u ukupnoj potrošnji struje iznosi sada samo osam odsto.
(agencije/MONDO)
