Siromaštvo je jedan od najvećih problema u BiH. Oko 20 odsto stanovništva u BiH nije u mogućnosti da sebi svakodnevno obezbijedi jedan obrok.
Jedno od istraživanja Razvojnog programa Ujedinjenih nacija pokazuje da je, uprkos stabilnom ekonomskom rastu tokom protekle decenije, siromaštvo široko prisutno, pri čemu gotovo jedno od pet domaćinstava u BiH živi ispod granice siromaštva, prenosi "Radio Slobodna Evropa".
Prema nekim drugim procjenama, kada se u obzir uzmu svi parametri, u BiH živi preko milion siromašnih ljudi.
Banjalučanka Nada Ronjić školuje petoro djece - jednog studenta i četiri školarca. Kaže da je u ovakvoj ekonomskoj situaciji teško izaći na kraj sa mizernim ili nikakvim primanjima.
"Ta primanja nisu ni približno onome što je potreba jedne porodice. Režije su puno i morate da ih platite. A sve ostalo nastojimo u okviru porodice da prilagodimo našim uslovima. Tu trebaju osnovne namirnice - brašno, ulje, šećer, higijena, da ne kažem voće i meso. To je nešto što povremeno imamo“, kaže Nada.
Muhamed Hasanović i njegova sedmočlana porodica preživljavaju bosanskohercegovačku svakodnevnicu zahvaljujući kuhinji Karitasa BiH. Žive u kući koja je predviđena za rušenje u sarajevskom naselju Ilidža, a Muhamedova penzija manja od 300 konvertibilnih maraca nedovoljna je za život.
„Mi danas živimo od ove moje penzije, živimo od ove kuhinje. Danas smo bili stigli, bili smo kod doktora, tako smo i požurili da bismo mogli stići podignemo ovo jelo danas. Ne mogu sa svojom penzijom ništa, vjerujte. Kad bi se samo na penziju naslinio, ja bih umro od gladi. 296 maraka penzije primam, koja je za nas nedovoljna. Djeca su sva na birou“, priča Hasanović.
Stručnjaci smatraju da je na porast broja siromašnih u BiH, između ostalog, uticala i svjetska ekonomska kriza.
„Definitivno da je uzrok siromaštvu velikim dijelom nezaposlenost, koja je kod nas bila velika i ranije, a povećala se od krize do danas još dodatno. I ne vide se u ovom trenutku znaci da će se ta nezaposlenost smanjiti. Svakako ono što je pogoršalo sliku o siromaštvu je ekonomska kriza od 2008. do danas. S druge strane, u zadnjih tri, četiri mjeseca svjedoci smo da imamo ogromna poskupljenja, odnosno ogroman rast troškova stanovništva“, navodi Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista RS.
Da je situacija teška i da je broj siromašnih u porastu potvrđuje i porast broja zahtjeva za korištenje usluga javnih kuhinja. Sve to dešava se u zemlji čiji su stanovnici, prema podacima Svjetske banke, siromašniji i od gradjana Albanije, ali u kojoj žive parlamentarci koji, i kada ne rade, imaju najveća primanja
u regionu.
Tako su novoimenovanim zastupnicima Parlamenta BiH početkom godine uredno isplaćene plate u prosjeku od 4.000 konvertibilnih maraka, iako u skupštinskim klupama nisu proveli nijedan dan.
(MONDO)
