Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH raspravljao o principima Prijedloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH
Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, koji, između ostalog, predviđa i mogućnost izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, vraćen je Zajedničkoj komisiji za ekonomske refome i razvoj.
Bošnjački poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH protiv su Prijedloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, kojim se omogućava izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i koji ne predviđa popis dijaspore, iako su poslanici iz Republike Srpske upozorili da je nacionalna, odnosno etnička pripadnost ustavna kategorija u BiH.
Većina bošnjačkih poslanika su u svojim diskusijama ustvrdili da bi popis po ovakvom zakonu značio legalizaciju etničkog čišćenja i svoju podršku zakonu popisu uslovili izostavljanjem izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti i obuhvatanjem dijaspore.
Kao argument protiv predloženog zakona o popisu stanovništva iznijete su i tvrdnje da nije u skladu sa pravilima Evrostata, što je demanovao direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.
On je objasnio da, prema pravilima preuzetim od Evrostat, ukupan broj stanovnika ne uključuje i dijasporu.
"Pokušavali smo da ugradimo odredbe o popisu dijaspore, ali je to teško definisati i uraditi, jer je pitanje ima li diplomatsko-konzularna mreža BiH kapacitet za tako nešto", istakao je Milinović i dodao da Evrostat ne bi ni prihvatio podatak o ukupnom broju stanovnika koji bi uključivao i dijasporu.
Poslanici stranaka iz Republike Srpske podržali su predloženi zakon, zajedno sa mogućnošću izjašnjavanja stanovnika o etničkoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milorad Živković istakao je da je nacionalna, odnosno etnička pripadnost ustavna kategorija i dodao da mu to pravo niko ne može uskratiti.
On je podsjetio da je zakonodavac omogućio da se svako po svojoj volji odluči hoće li se izjasiti o tom pitanju.
"Pitanja etničke, vjerske i jezičke pripadnosti bitna su popisna pitanja za manjinske narode, a marginalna za većinski narod“, naglasio je poslanik SNSD-a Lazar Prodanović upitavši protivnike predloženih zakonskih rješenja znači li to da žele unitarnu državu, u kojoj bi bio samo jedan narod, jedan jezik i jedna nacija.
Prodanović je podsjetio da su prisilne etničke migracije prisutne na svakom dijelu BiH i upozorio da je popis bitan za nastavak evropskog puta BiH.
Niko Lozančić iz HDZ BiH istakao je da etnička pripadnost u BiH predstavlja ustavnu kategoriju, ali je izrazio bojazan da će rezultati popisa, sadržavali ili ne izjašnjavanje o vjerskoj, nacionalnoj i jezičkoj pripadnosti, biti predmet manipulacije i zloupotreba.
Poslanik HDZ 1990. Martin Raguž rekao je da ukoliko ima otvorenih pitanja, treba pronaći model za njihovo rješavanje i pozvao poslanike da ne obaraju predloženi zakon.
U podatke o stanovništvu prilikom popisa, uz osnovne lične podatke, prema ovom zakonskom prijedlogu, su državljanstvo, etnička/nacionalna pripadnost, maternji jezik, vjeroispovijest, invalidnost, informacije o zaposlenosti, mjesto stalnog boravka, podaci u vezi s izbjegličkim ili statusom raseljenih lica, kao i pitanje o tome da li takva lica imaju namjeru da se vrate u mjesto odakle su raseljena.
Stanovnicima je dato pravo da se sami odluče da li će se izjasniti o nacionalnoj/etničkoj i vjerskoj pripadnosti.
Usvojene izmjene krivičnog zakona
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je jedan od zakona sa liste obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, usvojen je u prvom čitanju u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Predloženim zakonom vrše se usklađivanja postojećeg zakona sa međunarodnim standardima i uvode rješenja kojima se nastoji preventivno djelovati na potencijalne počinioce krivičnih djela.
Usvojen je i izvještaj o izvršavanju Plana aktivnosti za ispunjenje preostalih obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, uz zaključak da Savjet ministara i Parlamentarna skupština učine sve u narednih 15 dana kako bi se do kraja mjeseca ispunio što veći broj zahtjeva iz Mape puta.
Za ombudsmana za ljudska prava BiH iz reda hrvatskog naroda izabrana je Nives Jukić, čime je završeno kompletiranje ove institucije.
(Srna)
