Na suđenju optuženima za ratne zločone nad srpskim civilima na području opštine Hadžići, Tužilaštvo BiH je u završnoj riječi zatražilo donošenje osuđujuće presude, naglasivši da svjedoci i dokazi odbrana nisu osporili dokaze optužbe.
Za zločine počinjene nad zatočenim srpskim civilima u logoru "Silos", kasarni "Krupa" i Osnovnoj školi "9. maj", Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Nermina Kalembera i Šerifa Mešanovića.
Tužilac Zorica Đurđević smatra da su dokazani svi navodi optužnice.
Ona je naglasila da je odluka Kriznog štaba Hadžići od 14. maja 1992. godine o privremenoj izolaciji lica za koja postoji sumnja da "sarađuju sa neprijateljem", bila osnov za hapšenje više stotina Srba, prenosi Birn.
"Ona je osnov svega što se navodi u optužnici - protivpravno zatvaranje, nečovječna postupanja, mučenja, oduzimanje prava na pravično suđenje, te prisiljavanje na prinudan rad… Policija je oduzimala slobodu i zatvarala i lica koja nisu imala naoružanje, kao i ona koja su ga imala. Skoro svi su odvođeni od svojih kuća u civilnim odijelima, privođeni uz izgovor da ih vode na informativni razgovor. Mustafa Đelilović i Fadil Čović su imali svijest gdje će biti zatvorena lica", rekla je Đurđevićeva.
Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine opštine Hadžići, te kriznog štaba i ratnog predsjedništva opštine, Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti Hadžići i član kriznog štaba, a Šabić komandir policije u Pazariću.
Kazić je, prema navodima optužnice, bio komandant Devete brdske brigade takozvane Armije BiH, dok su Hujić i Čović bili upravnici i zamjenici upravnika logora "Silos".
Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u "Silosu" i upravnik logora u magacinu u kasarni "Krupa", a Nermin Kalember stražar u "Silosu".
Đurđevićeva je navela da ne spori da je u hapšenju bilo i vojnih struktura, ali da je jasno da su nosioci tih aktivnosti bile policijske strukture.
"Policijske snage imale su svijest da se sa zatvorenim licima nezakonito postupa", izjavila je Đurđevićeva.
Naglasila je da je krizni štab, a kasnije ratno predsjedništvo, imalo ingerencije nad logorom "Silos", a obezbjeđenje su vršili pripadnici SJB Hadžići.
"Zatvorenici su se obraćali ratnom predsjedništvu da riješi njihov status. Određena lica su puštena na osnovu odluke kriznog štaba i ratnog predsjedništva", rekla je Đurđevićeva.
Ona je dodala da ni najviši organi BiH nisu mogli riješiti problem zatočenika na području Tarčina.
Optužba će nastaviti iznošenje završne riječi 21. septembra.
