Slovenija i Hrvatska za put Srbije ka EU

Premijeri Slovenije i Hrvatske Borut Pahor i Jadranka Kosor istakli su danas u Smederevu snažnu podršku evropskom putu Srbije i svih ostalih zemalja u regionu, ističući da je evropska perspektiva najbolji garant stabilnosti regiona.

Premijerka Hrvatske, koja bi u junu trebalo da završi pregovore sa EU i uskoro potom postane 28. član Unije rekla je na konferenciji za novinare poslije trilateralnog sastanka u Smederevu da je Hrvatska uvijek podržavala evropski put Srbije i da je to više puta jasno pokazala.

"Najkonkretniji dokaz te podrške je bila prošlogodišnja predaja prevoda aki kominitera Srbiji i drugim zemljama u regionu. To je projekat u koji smo uložili osam miliona evra, a taj čin je i potvrda da ćemo kada jednog dana postanemo član Unije moći da pružimo još jaču pomoć.

Prema riječima Kosorove, evropska perspektiva je najbolji garant stabilnosti regiona.

"U trasiranju tog puta nećemo se nikada umoriti", hrvatsko iskustvo po pitanju pridruživanju EU pokazalo je, istakla je Kosorova, "da se taj posao može obaviti i da se reforme isplate".

Pahor je, govoreći kao predsjednik slovenačke vlade, ali i kao član evropskog Savjeta, ali i ne u ime tog tijela, istakao da će se založiti da Hrvatska u junu završi pregovore o članstvu, a da Srbija do kraja godine dobije status kandidata za članstvo.

Ističući da je učlanjenje u EU u prvom redu stvar ispunjavanja uslova, ali i političko pitanje, on je podsjetio da je prošle godine i lično uputio pismo predsjedniku Savjeta EU Hermanu van Rompeju, u kojem se založio da se na agendu EU stavi budućnost regiona Jugoistočne Evrope.

"To sam učinio u ubjeđenju da je to najvažnije nadahnuće za sprovođenje reformi u tim zemljama i preostalih otvorenih pitanja i danas isto smatram i moj je stav da približavanje zemalja zapadnog Balkana EU nije važno samo za te zemlje već i za samu Uniju" rekao je Pahor.

Predsjednik Srbije se zahvalio Kosorovoj i Pahoru na podršci po pitanju evropskih integracija i istakao da je završetak pregovora hrvatske od izuzetnog značaja ne samo za Zagreb, već i za region i ocijenio da je to politička prekretnica.

"Ipak, to je jasan znak da je taj cilj moguće postići i zato izražavam podršku Hrvatskoj i hrvatskoj vladi na tom planu", rekao je Tadić.

On je ponovio da Srbija ima namjeru da do kraja godine dobije status kandidata i datum za početak pregovora i da u neko dogledno vrijeme te pregovore i završi.

"To želimo i drugima u regionu", zaključio je Tadić.

On je rekao da Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju seriju nerazrješenih bilateralnih sporova, ali da svi oni mogu biti riješeni u najskorijem periodu.

Tadić je istakao da odnosi tri države konstantno idu uzlaznom putanjom i da, načinom na koji učvršćuju međusobne odnose, one postaju primjer drugim regionima koji se suočavaju sa sličnim problemima.

Predsjednik Srbije je kazao da je na drugom neformalnom sastanku personalne trilaterale analiziran širok spektar tema.

Akcenat je stavljen na privrednu saradnju i zajednički nastup na trećim tržištima, što će, prema Tadićevim riječima, nakon što dogovor bude formalizovan odgovarajućim sporazumima, otvoriti nove ekonomske perspektive za sve tri države.

Tadić je, precizirajući na kojim bi projektima tri države mogle da sarađuju, rekao da je remont tenkova u Kuvajtu samo jedna od mogućnosti, a da veliki potencijali postoje u oblasti prehrambene i građevinske industrije.

"Ubjeđeni smo da imamo zajedničke resurse, ne samo na trećim tržištima, nego i kada je u pitajnju infrastruktura, jer ovaj naš prostor vezuje zapadnu Evropu i Tursku i zato je neophodno da unapređujemo našu infrastrukturu", rekao je Tadić, i podsjetio da je zajedničko željezničko preduzeće Kargo 10 već postiglo značajne uspjehe.

Tadić je izrazio zadovoljstvo zbog porasta trgovinske razmjene između tri zemlje, konsatujući da je ona u posljednje vrijeme postala uravnotežena i da nijedna od njih ne bilježi znatniji deficit.

Sagovornici su se tokom sastanka osvrnuli i na predstojeću donatorsku konferenciju posvećenu izbjeglicama, kao i na saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala.

Tadić je podsjetio da se Hrvatska i Srbija suočavaju i sa problemima vezanim za optužnice protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine, ističući da se od optužnica ne može odustati ali da Srbija i Hrvatska treba da sarađuju u njihovoj reviziji.

"Provjera dokaza i optužnica neophodni su zbog kredibilnosti naših država i činjenice da svi odgovorni za ratne zločine treba da odgovaraju", rekao je Tadić, i izrazio očekivanje da će, na tom polju, Hrvatska poći tragom srpskog pravosuđa.

Kada je riječ o problemu sukcesije, Tadić je kazao da je postignut dogovor da se to pitanje rješava fazno, ali urgentno.

Pitanje tužbe i kontratužbe za genocid koje su Srbija i Hrvatska podnijele Međunarodnom sudu pravde nije bilo na agendi trilaterale.

Tadić je istakao da je to pitanje u nadležnosti vlada dvije zemlje, a hrvatska premijerka istakla da se vlada u Zagrebu tim pitanjem uopšte nije bavila.

Predsjednik Srbije je ponovio da je Srbija spremna da razgovara o tom pitanju i da je otvorena za razna rješenja.

"Povlačenje tužbi bilo bi cjelishodno rješenje, ali nadležnost je na vladama dvije zemlje. Ovo pitanje treba rješavati imajući u vidu kompletan politički proces pred nama tako da mi tu ostajemo otvoreni za dogovor", kazao je Tadić novinarima.

Premijerka Kosor je rekla da se Vlada Hrvatske tim pitanjem uopšte nije bavila i da je prije toga potrebno rješiti, kako je istakla, "nulta pitanja" nestalih i povratka kulturnog blaga odnijetog tokom rata.

"Pitanje povlačenja tužbi se ponegdje iznosi kao tačka o kojoj treba razgovarati, ali naše stanovište je jasno, i zato mislim da svi razgovori poput ovog danas jesu dragocjeni kako bismo rješavali 'nulta pitanja'", rekla je Kosor.

Slovenački premijer najavio je da će Slovenija pronaći rješenje za predstavljanje Kosova kako bi obezbjedila učešće Srbije na narednom sastanku slovenačke inicijative Brdo kod Kranja, planiranom za 15. april.

Pahor je rekao da je sa predsjednikom Srbije i hrvatskom koleginicom dogovoreno da se ministri pravde iz svih zemalja uključenih u slovenačku inicijativu Brdo kod Kranja 15. aprila okupe na novom skupu kako bi razmotrili mjere za borbu protiv organizovanog kriminala.

Podsjetivši da Srbija nije učestvovala na prošlogodišnjem sastanku na Brdu kod Kranja, Pahor je ponovio da Slovenija i Hrvatska imaju razumijevanja za tu odluku i naveo da će se ovog puta okupiti ministri iz svih zemlja.

"Važno je iz više aspekata razmotriti saradnju i mjere u borbi protiv organizovanog kriminala. To je od suštinskog značaja", rekao je Pahor.

Tadić je ponovio stav da naša zemlja ne učestvuje na skupovima na kojima je Kosovo predstavljeno kao nezavisna država, već isključivo ukoliko je predstavljno kao UNMIK/Kosovo.

Pahor je naglasio da će Slovenija pronaći rješenje za to.

Drugi po redu sastanak trilaterale počeo je jutros u vili Obrenovića "Zlatni breg" nadomak Smedereva.

Prvi sastanak održan je marta prošle godine u slovenačkom gradu Ptuju.

Tada je dogovoreno da se uspostavi trajna "lična trilaterala" kako bi se na najefikasniji način rješavala pitanja od zajedničkog značaja.

Srpski specijaliteti za goste

Protokol sastanka predviđa da Tadić za visoke zvanice priredi svečani ručak, a na jelovniku će se naći uglavnom srpski specijaliteti.

Za predjelo će gosti i domaćini biti posluženi domaćom šunkom, goveđom pršutom, mladim sirom, kajmakom i prebrancem.

Na jelovniku za ručak nalaze se supa sa knedlama, punjeno povrće na srpski način sa sosom od bosiljka, teletina sa bademima, srpska salata, kao i pite od višanja i jabuka.

Osim kisele vode i sokova, služiće se i ista vina, bijelo i crno, koja su poslužena kada je u posjeti Beogradu boravio premijer Rusije Vladimir Vladimirovič Putin: Aurelius, berba iz 1999. godine.

(agencije/MONDO)