Amerika nije dala Hrvatskoj zeleno svjetlo za akciju Oluja, izjavio je bivši američki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt.
"Amerika nije dala nikakav znak, a kako nismo rekli ne, Tuđman je to protumačio kao odobrenje. Upozorili smo ga da, ako krene u akciju, preuzima i rizike, jer ako nešto krene po zlu, SAD mu neće pomoći. Osim toga, upozorio sam ga i da se civilima ne smije ništa desiti", rekao je Galbrajt Hrvatskoj televiziji.
Prema Galbrajtovim riječima, Haški sud nije sudio za "Oluju", koja je bila "akt samoodbrane Hrvatske u ratu koji joj je nametnut", već da li su Tuđman i generali napravili zavjeru da uklone Srbe iz Krajine.
"Sud je ustanovio da jesu i da je to udruženi zločinački poduhvat", rekao je Galbrajt. On je dodao da je Tuđman bio osoba iz 19. vijeka sa svojom idejom o homogenoj Hrvatskoj i odobravanjem ideje o podjeli BiH koju je rijetko ko podržavao, pa čak i iz samog HDZ-a.
Ističući da je ponosan na svoj rad u to vrijeme u Hrvatskoj, Galbrajt je ocijenio da "presude dokazuju da se Hrvatska drži zakona".
"Ne mogu se sjetiti nijedne zemlje koja je nakon pobjede u ratu izručila svoje generale, predala sve dokumente i sve Tuđmanove zapise. To pokazuje da je Hrvatska zemlja zakona", rekao je Galbrajt.
Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi tvrdi da presuda Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču ne utiče na tužbu koju je Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde pokrenula protiv Srbije, jer ova presuda nije izrečena za krivično djelo genocid, što je bio osnov za sporenje dvije države.
"Ova presuda ne utiče na postupke pred Međunarodnim sudom pravde u tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije. U njoj se ističe da su za vreme akcije `Oluja` činjena teška krivična dela, ali Gotovina nije osuđen za genocid, a pred ovim sudom jedino je genocid relevantan, pošto se njegova nadležnost prostire samo na to krivično delo", izjavio je je Varadi za novosadski "Dnevnik".
Prema njegovim riječima, to znači da pred Međunarodnim sudom pravde mogu da budu osuđeni i Hrvatska i Srbija.
"Pred tim sudom može da bude osuđena ili Srbija po hrvatskoj tužbi ili Hrvatska po kontratužbi Srbije, ako Međunarodni sud pravde utvrdi da je počinjeno krivično delo genocida, a ne i ako nađe da su počinjena teška krivična dela, povrede humanitarnog prava ili neka druga teška krivična dela", objasnio je Varadi.
Haški tribunal osudio je Gotovinu i Markača na kazne zatvora od 24 i 18 godina za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u akciji "Oluja" 1995. godine s namjerom da se prisilno i trajno ukloni srpsko stanovništvo iz Hrvatske, dok je general Ivan Čermak oslobođen odgovornosti.
Šta hrvatsko Tužilaštvo zna o Oluji
Za vrijeme "Oluje" počinjena su 24 najteža ratna zločina ubistva s ukupno 156 žrtava, i 47 takozvanih običnih ubistava.
Prema podacima Državnog tužilaštva koje je objavila Hrvatska televizija od ukupno 24 ratna zločina sa 156 žrtava, za najveći dio još traju istrage, dok je za 11 ubistava procesuirano 10 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, navodi tužilaštvo koje nije dalo rezultate procesuiranja.
Što se tiče 47, takozvanih običnih ubistava, za ubistvo 21 žrtve procesuirana su 33 lica, dok za ostale počinioci nisu otkriveni, ističu u tužilaštvu, ne dajući podatke šta je bilo s procesuiranim licima u ovim postupcima.
Razlika od 213 utvrđenih žrtava razlikuje se od cifre 677 ubijenih i nestalih srpskih civila koju je dao Hrvatski helsinški odbor, a tužilaštvo to objašnjava činjenicom da HHO nije razdvojio žrtve rata i ratnih zločina i ubistava.
Tužilaštvo je pozvalo da se utvrde okolnosti stradanja svakog od nastradalih.
U UN sektoru Jug koji je obuhvatao sjevernu Dalmaciju i Liku, HHO je evidentirao 410, a na području Sjever, koje je obuhvatalo Kordun i Baniju, 267 ubijenih i nestalih civila.
(Srna/MONDO)
