Bivši danski vojnik Jan Velendorf neće biti tužen na vojnom sudu zbog odavanja državne i vojne tajne, nakon što je progovorio o zločinu u Dvoru na Uni
Jan Velendorf, nekadašnji pripadnik danskog bataljona UN koji je progovorio o zločinu nad bolesnim srpskim civilima u Dvoru na Uni 1995. godine, neće biti tužen na vojnom sudu zbog odavanja državne i vojne tajne.
Danski novinar Kasper Vedsmand, koji je prvi razotkrio priču o ubistvu bolesnih srpskih civila u Dvoru, rekao je za hrvatske medije da, prema njegovim saznanjima, Danska, ipak, neće tužiti svog vojnika.
"Kontaktirao sam pres službu danske vojske i rečeno mi je da je, što se njih tiče, ovaj slučaj zatvoren", rekao je Vedsmand.
On je dodao da je juče razgovarao sa Velendorfom. "Razgovarao sam s njim i moram reći da je mirniji nego ikad. Jednostavno mu je drago što je priča, napokon, nakon 16 godina izašla u javnost", rekao je Vedsmand.
Velendorf, koji je prisustvovao likvidaciji hendikepiranih srpskih civila u Dvoru na Uni, izjavio je da bi, kada bi vrijeme moglo da se vrati, danas pucao u ubice. "Kada bih mogao da vratim vrijeme unazad, danas bih pucao u uniformisane vojnike koji su u Dvoru na Uni u avgustu 1995. godine, poslije akcije `Oluja`, ubili devetoro srpskih civila. Svakako bih pomogao žrtvama", rekao je Velendorf.
On je potvrdio da je od komandanta Jorgena Kolda tražio dozvolu da puca, ali da je od njega dobio odgovor da ne radi ništa već da isključivo posmatra.
Srpsko i hrvatsko tužilaštvo otvorili su istragu o ovom ratnom zločinu, a Velendorf naglašava da je spreman da svjedoči pred sudom o ovom događaju i da će se odazvati svakom pozivu pravosudnih organa.
Institucije koje budu angažovane na istrazi ubistava devet srpskih civila pobijenih 1995. godine u Osnovnoj školi "Dvor", u istoimenoj hrvatskoj opštini, lako mogu doći do rodbine žrtava koja bi im dala informacije korisne za istražne radnje, rekao je za"Nezavisne novine" rekao Milojko Budimir, predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske.
On je konstatovao da je najveći broj rođaka ubijenih hendikepiranih staraca trenutno u Srbiji, a trag im je najlakše pronaći posredstvom udruženja hrvatskih prognanika.
On ističe da članovi porodica civila izrešetanih u Osnovnoj školi "Dvor", dan nakon službenog završetka operacije "Oluja", nisu očevici pogubljenja, ali da svojim iskazima mogu pomoći da istraga bude što kvalitetnija.
"Svako ko radi na istrazi može da pronađe rodbinu žrtava, jer postoje udruženja i oni se između sebe poznaju. Štaviše, ja sam zamolio ljude iz zavičajnih udruženja da se potrude i pronađu ih, kako bi bili dostupni za eventualno suđenje", naglasio je Budimir.
Istraga ovog masakra je, čini se, sve bliža, a zamjenik tužioca Srbije za ratne zločine Bruno Vekarić očekuje da dansko tužilaštvo reaguje na objelodanjivanje ovog zločina i Velendorfa ispita kao svjedoka. I Županijsko tužilaštvo u Sisku zatražilo je od policije da sprovede kriminalističku istragu ovog masakra.
Prema ranijim saznanjima ovog lista, Srbe u školi u Dvoru mogli su pobiti ili pripadnici Sunjske bojne ili "Sisački gromovi". Ubica je bilo oko 12, na sebi nisu imali obilježje, a u školu su provalili uz pomoć eksplozivne naprave, da bi nakon toga zapucali u hendikepirane starije Srbe, koji su u Dvor prevezeni iz staračkog doma u Petrinji.
Stravično pogubljenje devetoro srpskih invalida u Dvoru na Uni aktuelizovano je nakon što je Velendorf priznao da je 200 danskih vojnika nijemo gledalo masakr nad Srbima. Velendorf, kako je otkrio, više nije mogao ćutati, jer je zbog zločina dugo patio.
(Srna/MONDO)
