EU ne uvodi vize Srbiji

To je danas agenciji Beta potvrdio Martin Grabjec, portparol u Evropskoj komisiji, koji je naglasio da su "netačni pojedini napisi s tim u vezi u nekim medijima".

Upitan da objasni pouzdanost izvještaja da bi sutra Evropska komisija trebalo da predloži Savjetu ministara EU ukidanje režima za putovanje srpskih i makedonskih građana u "šengensku zonu EU" zbog i dalje velikog broja "lažnih azilanata" koji dolaze u EU, Grabjec je rekao da je u pitanju samo dopuna postojeće regulative o režimu EU bez viza za sve zemlje u svijetu.

"To ni na koji način ne znači da će biti odmah ponovo uspostavljena obaveza posjedovanja viza za građane Srbije koji putuju u EU, već mogućnost daleko bržeg vraćanja viza pojedinim zemljama u izuzetnim situacijama", predočio je predstavnik za štampu komesarke EK za unutrašnje poslove Sesilije Malmstrem.

Savjet ministara EU 9. i 10. juna u Luksemburgu treba da usvoji prijedlog EK, koji je komesarka Malmstrem već obrazložila ministrima unutrašnjih poslova evropske dvadesetsedmorice 12. maja.

Ona je tada naglasila da bi hitnim postupkom, za razliku od sadašnje duge procedure, vize bile vraćene nekoj zemlji "u slučaju da režim bez viza izazove neregularnu imigraciju velikih razmjera, ili da bude zloupotreba, odnosno da dovede opasnost bezbjednost" Evropske unije.

Malmstrem je, na zasjedanja Savjeta ministara EU 12. maja izjavila da bi ponovo uvođenje granica unutar šengenske zone uslijedilo samo dogovorom svih članica Unije i to u "krajnjim situacijama".

U prijedlogu koji je Evropska komisija podnijela za jačanje sistema Šengena se naglašava da je uvođenje režima bez viza EU za neke zapadnobalkanske zemlje "bilo veoma povoljan korak i pokazalo da je moguće dobro osigurati kretanje u bezbjednom okruženju".

U dokumentu EK se podvlači da je "sprječavanje neregularne imigracije i očuvanje javne bezbjednosti spojivo s uređenim kretanjem lica".

Napominje se, međutim, da "pojačana pokretljivost putnika u dobroj mjeri i otklanjanje opasnosti od neregularne migracije i prijetnji javnoj politici i bezbjednosti moraju biti takođe zajamčeni".

"Kad god to bude primjereno, ukoliko se ta ravnoteža poremeti, mora se provjeriti mehanizam za provjeru vizne liberalizacije, kao što je to u januaru stavila na snagu Evropska komisija za pet zemalja Zapadnog Balkana, kojima ukinute vize 2009. i 2010, a to su Albanija, Bosna i Hercegovina, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija", navodi se.

Evropska komisija naglašava da "ukoliko režim bez viza dovede do šireg neregularnog priliva imigranata ili zloupotreba, odnosno ugrozi bezbjednost, Evropska unija na raspolaganju mora imati valjane instrumente da brzo otkloni takve probleme".

Da bi to obezbjedila, Komisija će ubrzo predložiti promjenu Uredbe 12 o vizama (Visa Regulation 12), kojom se uspostavlja bezbjednosna odredba koja bi omogućila vanredno vraćanje režima viza EU za pojedine zemlje.

Pojačani nadzor sprovođenja režima bez viza je EK već uvela u januaru za sve zemlje Zapadnog Balkana, pošto su naročito Francuska, suočena s talasom imigracije sa sjevera Afrike, i Holandija zatražile da se prevashodno postavi sistem kontrole u novembru uvedenog bezviznog režima za Bosnu i Albaniju.

Ministri unutrašnjih poslova će u junu dobiti i cjelovit izvještaj Evropske komisije o onome šta je ustanovljeno "mehanizmom pojačanog nadzora" za zapadnobalkanske zemlje tad bi, možda, mogli i predložiti neke mjere.

U međuvremenu je Belgija, suočena sa i dalje velikim prilivom "lažnih azilanata" iz Srbije i Makedonije, zatražila od Evropske komisije izvještaj o tome šta je ustanovljeno kroz mehanizam "pojačanog nadzora" za zapadnobalkanske zemlje.

Belgija želi da zna i kakve će mjere EK i Beograd i Skoplje preduzeti da se ne samo obuzda, već bitno smanji priliv mahom etničkih Albanaca i Roma iz Srbije i Makedonije koji u Belgiju i još neke zemlje EU dolaze s biometrijskih pasošima i zloupotrebljavaju režima bez viza tražeći bez ikakvog osnova "politički azil".

(Beta)