Haško tužilaštvo žalbom traži da se poveća prvostepena kazna penzionisanom generalu MUP Srbije Vlastimiru Đorđeviću od 27 godina zatvora.
U danas objavljenoj najavi žalbe, koju je potpisao glavni tužilac Serž Bramerc, tužilaštvo ocjenjuje da je prvostepena kazna koju je, krajem februara, Tribunal izrekao Đorđeviću "očigledno neprimjerena zločinima za koje je Đorđević osuđen i ulozi koju je on odigrao u njihovom počinjenju".
Tužilaštvo se žalilo i na odluku prvostepenog veća da Đorđevića ne proglasi krivim za seksualno nasilje nad albanskim ženama kao oblik progona.
Tribunal je 23. februara generala Đorđevića (62) prvostepenom presudom proglasio krivim, po svim tačkama optužnice, za prisilno premještanje, deportacije, ubistva i progon Albanaca sa Kosova u prvih šest meseci 1999, kada je on bio načelnik Resora javne bezbednosti MUP Srbije i pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.
Ta krivična djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata.
Presudom je utvrđeno da je general Đorđević odgovoran za proterivanje stotina hiljada kosovskih Albanaca, kao i za ubistvo i premještanje tijela najmanje 724 albanskih civila u masovne grobnice u Batajnici, Petrovom Selu kod Kladova i kod jezera Perućac u okolini Bajine Bašte.
Prikrivanje leševa kao dokaza zločina naredio je tadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević, presudio je Tribunal.
Ti zločini, po presudi, počinjeni su u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje albanskog stanovništva s Kosova radi promjene etničke ravnoteže i obezbjeđivanja trajne srpske kontrole u pokrajini.
Sudija Kevin Parker je, obrazlažući presudu, kao neke od učesnika tog poduhvata naveo Miloševića, potpredsednika Savezne vlade Nikolu Šainovića, ministra policije Srbije Vlajka Stojiljkovića i samog Đorđevića.
General Đorđević, po presudi, imao je efektivnu kontrolu nad policijskim snagama na Kosovu i znao je za njihova zlodjela.
Suđenje Đođeviću počelo je u Hagu 27. januara 2009, a tužioci su izvođenje dokaza završili u oktobru te godine. Završne reči optužbe i odbrane održane su u julu 2010.
General Đorđević je, poslije višegodišnjeg skrivanja, uhapšen 17. juna 2007. u Budvi, poslije čega su ga vlasti Crne Gore izručile Tribunalu.
U prvom pojavljivanju pred Tribunalom, izjavio je da nije kriv za zločine za koje je optužen.
Po istoj optužnici, sud u Hagu je u februaru 2009. na 22 godine zatvora nepravosnažno osudio bivšeg potpredsjednika Vlade SRJ Nikolu Šainovića, generala Vojske Jugoslavije Nebojšu Pavkovića i policijskog generala Sretena Lukića.
Za pomaganje i podržavanje zločina nad kosovskim Albancima, tada su na po 15 godina zatvora osuđeni bivši načelnik Generalštaba VJ Dragoljub Ojdanić i komandant Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević.
Svi su na presude uložili žalbe, a apelacioni postupak je u toku.
Milana Milutinovića, koji je 1999. bio predsjednik Srbije, Tribunal je pravosnažno oslobodio krivice za zločine nad Albancima.
Za zločine na Kosovu bio je optužen i tadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević. Suđenje Miloševiću, koje je počelo u februaru 2002, nije završeno zbog njegove smrti u martu 2006.
Vlajko Stojiljković, koga je Tribunal takođe optužio za zlodjela nad kosovskim Albancima, izvršio je samoubistvo u Beogradu 2001. godine, na stepeništu Narodne skupštine, neposredno po izglasavanju zakona kojim je ozvaničena saradnja Srbije sa Haškim tribunalom.
(Beta)
