Tajne hrvatske tužbe protiv Srbije

Nedjeljnik prvo ističe da Hrvatska prvo mora da dokaže da su u ratu počinjeni zločini sa elementima genocida, zatim da su počinitelji tih zločina imali genocidnu namjeru, a potom i da je sve bilo naređeno iz Beograda.

"Direktno kontrolišući rad svojih obavještajnih agenata, jedinica i raznih paravojnih formacija na teritoriji Hrvatske, na području Knina, Dalmacije, istočne i zapadne Slavonije, Savezna Republika Jugoslavija je odgovorna za 'etničko čišćenje' hrvatskih državljana iz tih područja - proces koji je takođe rezultirao velikim brojem prognanih, ubijenih, mučenih ili bespravno zatočenih hrvatskih državljana", navedeno je na početku hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije.

Nedjeljnik navodi da je autor početka tužbe sada penzionisani profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Zvonimir Šeparović, a njeno obrazloženje su dvije godine kasnije napisali pravnici - aktuelni predsjednik Ivo Josipović i pomoćnik generalnog sekretara UN Ivan Šimonović.

Dugo očekivani sudski proces, u kojem će Hrvatska pokušati da dokaže da je Republika Srbija tokom "domovinskog rata počinila zločin genocida protiv hrvatskog naroda", trebalo bi da počne u martu naredne godine.

Hrvatski pravni tim predvodiće profesorka međunarodnog prava na riječkom Pravnom fakultetu Vesna Crnić-Grotić i redovni profešor međunarodnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Davorin Lapaš, a inostrani pravni tim predvodi biši glavni tužilac za Englesku i Vels Keir Starmer i profesor međunarodnog prava na Kembridžu Džejms Kraford.

Nedeljnik navodi da će srpsku stranu zastupati bivši vojni sudija Saša Obradović, a odluku će donijeti sudsko vijeće od 15 sudija među, kojima je i ad hok imenovani hrvatski ekspert za međunarodno pravo Budislav Vukas.

Očekuje se da će sudski proces trajati između jedne i dvije godine.

Podsjeća se da je u posljednjih 14 godina hrvatska tužba prošla kroz brojne turbulencije i nekoliko puta bila blizu povlačenja, ali s obzirom na brojne okolnosti do toga nije došlo. Posljednji put takva mogućnost pojavila se ubrzo nakon dolaska na vlast Kukuriku-koalicije.

Ponovno je otvorena rasprava o navodnoj besmislenosti tužbe, a u korist njenog povlačenja ponuđena su dva argumenta.

Prvi se, piše "Globus", ticao diplomatskih odnosa sa Srbijom. I predsjednik Josipović i ministarka spoljnih poslova i evropskih integracija Vesna Pusić više puta su ponovili da bi tužbu trebalo povući ako Beograd pristane da učini određene vansudske nagodbe i ustupke Hrvatskoj.

"Globus"  smatra da je bilo zanimljivo pratiti kako se jedan od autora Memorijala tužbe, Josipović, trudi da objasni zašto bi vlada njegovog partijskog kolege Zorana Milanovićeva trebalo da odustane od tog procesa.

Uglavnom se, kažu, spominjalo da bi Srbija zauzvrat trebalo da pomogne Hrvatskoj u pronalasku nestalih, vrati oteto kulturno blago.

Drugi argument ticao se, kako se navodi, presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. u slučaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije, u kojem je sud utvrdio da Srbi na teritoriju BiH nisu izvršili genocid. Doduše, utvrđen je genocid na području Srebrenice, ali je sud presudio da taj genocid nije izvršila Srbija, piše "Globus" i dodaje da je krivicu Srbije sud pronašao u činjenici što Srbija nije spriječila genocid i to je bilo sve. 

(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)