Patrijarh srpski Irinej osveštao je badnjak ispred Svetosavskog platoa nakon čega je u Hramu svetog Save počela večernja liturgija uoči Božića.
Pravoslavni vjernici u Srbiji obilježavaju Badnji dan i Badnje veče na liturgijama u hramovima Srpske pravoslavne crkve i tradicionalnim porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred Božić kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista.
"Badnji dan je naš sveopšti praznik, stari praznik koji smo naslijedili od naših praotaca koji su imali svoje simbole i signale, dok još nisu bili hrišćani", rekao je Irinej u obraćanju okupljenima, kojih je bilo oko 500.
Patrijarh je istakao da je badnjak "čvrsto drvo koje ima jak žar i jak plamen".
"Badnjak je drvo čvrsto, ima jaku svjetlost i plamen koji je simbol božanske ljubavi, koja se izražavala kod naših predaka", rekao je on.
On je dodao da, na današnji dan, svjetlost badnjaka treba sve da nas ispuni ljubavlju prema sebi, bližnjima ali svim drugim ljudima, bez obzira na rasu.
Patrijarh, koji će na Božić, 7. januara, služiti liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, u petak je u Božićnoj poslanici podsjetio na značaj tog praznika.
"Danas kada slavimo rođenje Bogočovjeka, Gospoda Isusa Hrista, prije svega oprostimo jedni drugima i kažimo brat bratu: Mir Božji, Hristos se rodi. Pokažimo da možemo biti i da jesmo narod ljubavi Božje, narod koji u svim iskušenjima ovog vijeka može biti vjeran i častan", poručio je Irinej.
Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa Hrista i, zajedno sa Uskrsom, predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika.
Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana prije 7. januara Božićnim postom koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Od Božića do Bogojavljenja, ljudi se u Srbiji pozdravljaju riječima "Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".
Božić je praznik cijele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu, a prati ga veliki spisak narodnih običaja, poput lomljenja pogače.
Kako je za Tanjug objasnila etnolog Narodnog muzeja u Čačku Snežana Ašanin Srbi Božić obilježavaju od pamtivjeka dodavši da se Badnjakom, odnosno božićnim drvetom u kuću unosi sreća, zdravlje i napredak.
Uz drvo, daruje se i žito da bi naredna godina bila plodna.
Obavezno je i unošenje slame, podsjetila je ona, jer je to običaj još iz predhrišćanskog perioda i zato što se na taj način, kako kaže, prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami.
"Na Božić se okuplja cijela porodica. Tada se česnica okreće u smijeru kretanja Sunca. Kao žrtva se najčešće prinosi prase, koje predstavlja nagradu ukućanima za četrdesetodnevni post", veli Ašaninova.
Ona je navela i da običaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, položajnika, daruju poklonima i goste najbolje što mogu, jer on simbolizuje božanstvo.
Osim Srpske pravoslavne crkve, Božić se po (staro)julijanskom kalendaru danas slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obilježavaju ga i Kopti.
(Tanjug, Foto: Fonet/Božidar Petrović)