U Evropskoj uniji danas stupa na snagu mehanizam koji omogućava privremeno uvođenje viza zemljama iz kojih dolazi veliki broj lažnih azilanata.
Među njima je i Srbija. Međutim i evropski i srpski zvaničnici ocjenjuju da Srbija zasad nije direktno ugrožena i očekuju da će uskoro biti nađeno zajedničko rješenje za taj problem.
Evropska komisija je saopštila da nijedna članica EU dosad nije zatražila suspenziju viznih olakšica za zemlje Zapadnog Balkana.
Mikele Ćerkone, portparol komesarke za unutrašnje poslove Cecilije Malmstrem, rekao je novinarima u Briselu da pojedine zemlje, uključujući Njemačku, već godinama izražavaju zabrinutost zbog zloupotrebe prava na azil od strane građana Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, ali da formalna procedura za ponovno uvođenje viza nije pokrenuta.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin i evropska parlamentarka Tanja Fajon upozorili su da opasnost od eventualne suspenzije bezviznog režima Srbiji postoji, ali su napomenuli da ta odluka ne može biti donesena preko noći i pozvali srpske vlasti da nastave da preduzimaju sve što je u njihovoj moći.
Tanja Fajon, bivši izvjestilac EP za viznu liberalizaciju, napomenula je da i zemlje EU treba da revidiraju politiku azila i pozdravila je nedavnu odluku Njemačke da Srbiju i druge države Zapadnog Balkana za koje važi bezvizni režim svrsta na spisak bezbjednih zemalja, što će, kako je primjetila, znatno skratiti postupak za dobijanje azila, a samim tim najvjerovatnije smanjiti i broj zahtijeva za azil.
"Još jednom ističem da bi, u trenutku kada Srbija počinje pregovore sa EU, ponovno uvođenje viza, iako privremeno, bilo jako loš politički signal, a najgore posljedice bi imalo za građane Srbije, koji bi upravo u procesu pridruživanja EU trebalo da osjete da stvari idu na bolje", rekla je Fajon Tanjugu.
Kacin je izrazio uvjerenje da, i pored zabrinjavajućeg priliva azilanata iz Srbije u neke države EU, "privremena suspenzija viznog režima u ovom trenutku jednostvno ne predstavlja direktnu opasnost".
"To se ne može desiti preko noći", rekao je on, podsjećajući da procedura za pokretanje ovog mehanizma nije nimalo jednostavna, jer predviđa da Evropska komisija, ukoliko od zemlje članice dobije zahtjev za uvođenje viza, najprije provjeri stanje na terenu i uvjeri se da nema drugog načina da se broj azilanata smanji.
Ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije Branko Ružić izrazio je uvjerenje da će Srbija, u saradnji s Njemačkom i EU, naći zajedničko rješenje za problem lažnih azilanata i otkloniti opasnost od suspenzije bezviznog režima.
Ružić je, u izjavi Tanjugu, podsjetio da podaci pokazuju da je broj lažnih azilanata koji posljednjih godina odlaze u zemlje EU znatno smanjen, osim u slučaju Njemačke, u kojoj postoji normativni okvir koji pruža podnosiocima zahtijeva za azil visok stepen benefita.
Jedno od rješenja, prema Ružićevim riječima, jeste da Berlin svrsta Srbiju na spisak sigurnih zemalja jer se to u praksi pokazalo kao veoma dobar mehanizam za radikalno smanjenje broja lažnih azilanata.
Predsjednik Komisije za praćenje bezviznog režima Nenad Banović izjavio je u utorak da nema razloga za paniku i da Srbiji neće biti ukinut bezvizni režim, ali je najavio još rigorozniju kontrolu graničnih prelaza i rješavanje problema lažnih azilanata.
"Kako stvari sada stoje, s obzirom na aktivnosti koje preduzimaju Vlada Srbije, glavni pregovarač Tanja Miščević i Komisija za praćenje bezviznog režima, mogu da umirim građane i da kažem da neće biti skorog uvođenja viza za građane Srbije", rekao je Banović.
On je istakao i da je preduzet niz mjera za smanjenje broja lažnih azilanata, kao i da su pooštrene kontrole na graničnim prelazima.
"Izričito se traži da budu ispunjeni uslovi za izlazak iz zemlje. Svaki državljanin mora sa sobom da osim važeće putne isprave, ima i zdravstveno osiguranje, sredstva za izdržavanje, pozivno pismo ili vaučer turističke agencije i povratnu kartu ukoliko ide autobusom ili avionom", naveo je Banović.
On je napomenuo da je u 2013. godini broj lažnih azilanata smanjen za 10 odsto u odnosu na 2012. godinu.
Ministri policije i pravosuđa zemalja članica EU usvojili su u decembru takozvani zaštitni mehanizam, koji je usaglašen poslije dugih pregovora u okviru evropskih institucija, i koji stupa na snagu 9. januara. Mehanizam omogućava suspenziju bezviznog režima na šest mjeseci.
Zemlje EU su 2009. godine dobile oko 11.500 zahtijeva za azil sa Zapadnog Balkana, ali ta brojka je 2013. godine više nego učetvorostručena.
Najveći problem s prilivom lažnih azilanata ima Njemačka, u kojoj je u prvih 11 mjeseci prošle godine 9.820 građana Srbije zatražilo azil. Više ih je došlo samo iz Rusije (14.482) i Sirije (10.858). Iz Makedonije je stiglo 5.625 ljudi, a s Kosova 3.085.
Nijednom državljaninu Srbije nije odobren status azilanta.
U Njemačkoj je broj lažnih azilanata naglo povećan poslije odluke Vrhovnog suda te zemlje u julu 2012. godine da se podnosiocima zahtijeva za azil poveća novčana pomoć tokom procedure odlučivanja o zahtjevu, koja traje najmanje dva i po mjeseca, ali može trajati i do šest mjeseci.
Ranije je ta pomoć bila 120 evra mjesečno za četvoročlanu porodicu, a sada je najmanje 420 evra - uz obezbjeđen smještaj, hranu i odjeću.
Njemačka je, u međuvremenu, u decembru prihvatila da sve zemlje sa zapadnog Balkana za koje važi bezvizni režim, uključujući Srbiju, svrsta na listu bezbjednih zemalja, što znači da će procedura za razmatranje zahtijeva za azil biti znatno skraćena.
Evropski i srpski zvaničnici uvjereni su da će takva odluka Njemačke rezultirati znatnim smanjenjem broja lažnih azilanata.
Šengenska zona slobodnog kretanja obuhvata 26 evropskih zemalja, od kojih četiri nisu članice EU - Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn. Od članica Unije, jedino Velika Britanija i Irska nisu potpisnice Šengenskog ugovora, dok on tek treba da bude u potpunosti implementiran u Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumuniji i na Kipru.
Evropska komisija je saopštila da nijedna članica EU dosad nije zatražila suspenziju viznih olakšica za zemlje Zapadnog Balkana.
Mikele Ćerkone, portparol komesarke za unutrašnje poslove Cecilije Malmstrem, rekao je novinarima u Briselu da pojedine zemlje, uključujući Njemačku, već godinama izražavaju zabrinutost zbog zloupotrebe prava na azil od strane građana Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, ali da formalna procedura za ponovno uvođenje viza nije pokrenuta.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin i evropska parlamentarka Tanja Fajon upozorili su da opasnost od eventualne suspenzije bezviznog režima Srbiji postoji, ali su napomenuli da ta odluka ne može biti donesena preko noći i pozvali srpske vlasti da nastave da preduzimaju sve što je u njihovoj moći.
Tanja Fajon, bivši izvjestilac EP za viznu liberalizaciju, napomenula je da i zemlje EU treba da revidiraju politiku azila i pozdravila je nedavnu odluku Njemačke da Srbiju i druge države Zapadnog Balkana za koje važi bezvizni režim svrsta na spisak bezbjednih zemalja, što će, kako je primjetila, znatno skratiti postupak za dobijanje azila, a samim tim najvjerovatnije smanjiti i broj zahtijeva za azil.
"Još jednom ističem da bi, u trenutku kada Srbija počinje pregovore sa EU, ponovno uvođenje viza, iako privremeno, bilo jako loš politički signal, a najgore posljedice bi imalo za građane Srbije, koji bi upravo u procesu pridruživanja EU trebalo da osjete da stvari idu na bolje", rekla je Fajon Tanjugu.
Kacin je izrazio uvjerenje da, i pored zabrinjavajućeg priliva azilanata iz Srbije u neke države EU, "privremena suspenzija viznog režima u ovom trenutku jednostvno ne predstavlja direktnu opasnost".
"To se ne može desiti preko noći", rekao je on, podsjećajući da procedura za pokretanje ovog mehanizma nije nimalo jednostavna, jer predviđa da Evropska komisija, ukoliko od zemlje članice dobije zahtjev za uvođenje viza, najprije provjeri stanje na terenu i uvjeri se da nema drugog načina da se broj azilanata smanji.
Ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije Branko Ružić izrazio je uvjerenje da će Srbija, u saradnji s Njemačkom i EU, naći zajedničko rješenje za problem lažnih azilanata i otkloniti opasnost od suspenzije bezviznog režima.
Ružić je, u izjavi Tanjugu, podsjetio da podaci pokazuju da je broj lažnih azilanata koji posljednjih godina odlaze u zemlje EU znatno smanjen, osim u slučaju Njemačke, u kojoj postoji normativni okvir koji pruža podnosiocima zahtijeva za azil visok stepen benefita.
Jedno od rješenja, prema Ružićevim riječima, jeste da Berlin svrsta Srbiju na spisak sigurnih zemalja jer se to u praksi pokazalo kao veoma dobar mehanizam za radikalno smanjenje broja lažnih azilanata.
Predsjednik Komisije za praćenje bezviznog režima Nenad Banović izjavio je u utorak da nema razloga za paniku i da Srbiji neće biti ukinut bezvizni režim, ali je najavio još rigorozniju kontrolu graničnih prelaza i rješavanje problema lažnih azilanata.
"Kako stvari sada stoje, s obzirom na aktivnosti koje preduzimaju Vlada Srbije, glavni pregovarač Tanja Miščević i Komisija za praćenje bezviznog režima, mogu da umirim građane i da kažem da neće biti skorog uvođenja viza za građane Srbije", rekao je Banović.
On je istakao i da je preduzet niz mjera za smanjenje broja lažnih azilanata, kao i da su pooštrene kontrole na graničnim prelazima.
"Izričito se traži da budu ispunjeni uslovi za izlazak iz zemlje. Svaki državljanin mora sa sobom da osim važeće putne isprave, ima i zdravstveno osiguranje, sredstva za izdržavanje, pozivno pismo ili vaučer turističke agencije i povratnu kartu ukoliko ide autobusom ili avionom", naveo je Banović.
On je napomenuo da je u 2013. godini broj lažnih azilanata smanjen za 10 odsto u odnosu na 2012. godinu.
Ministri policije i pravosuđa zemalja članica EU usvojili su u decembru takozvani zaštitni mehanizam, koji je usaglašen poslije dugih pregovora u okviru evropskih institucija, i koji stupa na snagu 9. januara. Mehanizam omogućava suspenziju bezviznog režima na šest mjeseci.
Zemlje EU su 2009. godine dobile oko 11.500 zahtijeva za azil sa Zapadnog Balkana, ali ta brojka je 2013. godine više nego učetvorostručena.
Najveći problem s prilivom lažnih azilanata ima Njemačka, u kojoj je u prvih 11 mjeseci prošle godine 9.820 građana Srbije zatražilo azil. Više ih je došlo samo iz Rusije (14.482) i Sirije (10.858). Iz Makedonije je stiglo 5.625 ljudi, a s Kosova 3.085.
Nijednom državljaninu Srbije nije odobren status azilanta.
U Njemačkoj je broj lažnih azilanata naglo povećan poslije odluke Vrhovnog suda te zemlje u julu 2012. godine da se podnosiocima zahtijeva za azil poveća novčana pomoć tokom procedure odlučivanja o zahtjevu, koja traje najmanje dva i po mjeseca, ali može trajati i do šest mjeseci.
Ranije je ta pomoć bila 120 evra mjesečno za četvoročlanu porodicu, a sada je najmanje 420 evra - uz obezbjeđen smještaj, hranu i odjeću.
Njemačka je, u međuvremenu, u decembru prihvatila da sve zemlje sa zapadnog Balkana za koje važi bezvizni režim, uključujući Srbiju, svrsta na listu bezbjednih zemalja, što znači da će procedura za razmatranje zahtijeva za azil biti znatno skraćena.
Evropski i srpski zvaničnici uvjereni su da će takva odluka Njemačke rezultirati znatnim smanjenjem broja lažnih azilanata.
Šengenska zona slobodnog kretanja obuhvata 26 evropskih zemalja, od kojih četiri nisu članice EU - Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn. Od članica Unije, jedino Velika Britanija i Irska nisu potpisnice Šengenskog ugovora, dok on tek treba da bude u potpunosti implementiran u Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumuniji i na Kipru.
(Tanjug, Foto: MONDO)
