Branka Prpa, udovica ubijenog novinara Slavka Ćuruvije, izjavila je da Miroslav Kurak nije pucao u Ćuruviju 11. aprila 1999. godine.
Specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević izjavio je da se sumnja da su nesporedni izvršioci ubistva Slavka Ćuruvije bivši operativci Državne bezbijednosti Miroslav Kurak i Ratko Romić, a podstrekači Radomir Marković i Milan Radonjić.
Romić i Radonjić su danas uhapšeni, Marković je u zatvoru, a Kurak je van Srbije.
Branka Prpa je za novi broj NIN-a, koji će iz štampe izaći u četvrtak, rekla da je Kurak za nju novo ime.
"Za mene je to novo ime, ali on nije pucao u Slavka. Ne liči mi na tu osobu. Drugog koji je mene sa leđa udario pištoljem po glavi nisam vidjela", rekla je Branka Prpa.
Ona je potvrdila da je vidjela Ćuruvijinog ubicu i opisala ga: "Bio je mlad, imao je crnu kapu i bio obučen u crno. Ta hladnoća, taj mir nekog ko oduzima život, to pamtim".
Branka Prpa je navela da ju je policija, iako je vidjela lice čovjeka koji je pucao, prvi put pozvala da rekonstruiše lik ubice tek u novembru 2000. godine, 19 mjeseci poslije ubistva, a posljednji put je kao svjedok ubistva bila u Okružnom sudu u januaru 2007.
"Sada smo evo u 2014. i od tada nije bilo ničeg vrijednog pomena, niti su sa mnom više kontaktirali", kazala je Branka Prpa.
Ona je istakla da je bilo raznih manipulacija i u štampi i da je zato vrlo oprezna.
"Objavljen je foto-robot potencijalnog ubice koji se meni poslije javio iz Finske. To su sve bile namještaljke, policajci takvo puštanje u javnost raznih dezinformacija zovu 'zečevi". I to traje do danas", kazala je Branka Prpa.
Prpa je danas izjavila i da nije vjerovatno da je to ubistvo samoinicijativno naručio nekadašnji šef Službe državne bezbijednosti Radomir Marković, jer to je, kako je istakla, bila politički motivisana likvidacija.
"Zašto bi neko ko vodi posao likvidacije bio neko kome bi to iz čistog mira palo na pamet i to u uslovima vanrednog stanja. Kada je vanredno stanje zna se ko donosi odluke, to su politički i vojni vrhovi".
"Zašto bi Slavko Ćuruvija, kada imamo u vidu progon tokom 1998. godine, zabranu novina, pljenidbu i kaznu zatvora, završio tako što bi neki šef DB-a naredio da on bude likvidiran. To prosto nije moguće", izjavila je Prpa Tanjugu.
Ona je, povodom objavljivanja liste osumnjičenih za ubistvo Ćuruvije i privođenja dvije osobe sa tog spiska, rekla da je proces zadovoljenja pravde tek na početku i da se zato u ovom trenutku ne može kazati da je pravda zadovoljena i da je žrtva dobila satisfakciju.
Upitana da li joj lista osumnjičenih zvuči potpuno, Prpa je rekla da vjeruje da je u ubistvo Ćuruvije bilo umiješano više od četiri osobe.
"Na prvu loptu biste rekli da je to to. Međutim pitanje je šta je još sve to i koliko njih ima zapravo u cijeloj toj priči kada je u pitanju sama služba. Mislim da je malo više likova u toj priči", rekla je Prpa.
Ona je dodala da je iznenađena pojavljivanjem Milorada Ulemeka kao svjedoka u predmetu, iako su joj nepoznati detalji svjedočenja.
"To za Ulemeka moram da priznam da me je iznenadilo pošto sam mislila da JSO nema veze sa tim ubistvom, jer oni su u to vrijeme, koliko me pamćenje služi, a možda i griješim, bili na Kosovu, tako da smo svi mislili da sa tim ubistvom nemaju veze. Ulemek je svakako ipak dio cijele te organizacije i svakako je upoznat sa tim", rekla je Prpa.
Prisjećajući se atmosfere u društvu koja je prethodila samom ubistvu, Prpa je kazala da je Zakon o informisanju usvojen na jesen 1998. godine otvorio vrata za progon novinara i da je egzekucija Ćuruvije logična posljedica takve klime.
"Sa takvim represivnim zakonom protiv novina i novinara bilo je logično da će da počnu da hapse i ubijaju ljude. To nije bilo teško pretpostaviti. Dakle radi se o matrici koja je stvorena političkom praksom posljednjih godina pred kraj Miloševićevog režima koja je postajala sve krvavija i na kraju je rezultirala likvidacijom niza ljudi", rekla je Prpa.
U iščekivanju optužnice i presude, Prpa kaže da je petnaestogodišnje čekanje na sudski epilog za ubistvo Ćuruvije posljedica činjenice da poslije petooktobarskih promjena nije demontirana služba državne bezbijednosti, izvršena lustracija i stvoren institucionalni sistem koji bi garantovao rasvjetljavanje politički motivisanih zločina nezavisno od nečije političke volje.
"Suština nije u tome da bilo koji političar bilo kakvom voljom, pa bila ona i najbolja, razrješava ubistva ljudi i aberacije, odnosno skretanja institucija države u pravcu servisiranja volje vladajućih, već je suština u tome da sama država odnosno njene institucije to same rade sa ili bez njih", objasnila je Prpa.
Upitana da li, ako se dokaže da iza ubistva Ćuruvije stoji država, osim moralne satisfakcije očekuje i nekakvo drugo zadovoljenje, Prpa je rekla da joj ne treba materijalna nadoknada, iako je, kako je primjetila, država proteklih godina finansijski pomagala odbranu haških optuženika, dok za njihove žrtve nije bilo pravne pomoći.
"Ipak, ta vrsta satisfakcije mi ne znači ništa, važno je da te stvari riješimo na način da u ovoj državi više nikada ne budu moguće", zaključila je Prpa.
(Beta, Foto: Dragan Stanković,Tanjug)
