Zbirka priča Denisa Džonsona „Isusov sin“, koja se sad već svrstava u red modernih klasika američke književnosti, hronika je haotičnog i neobuzdanog svijeta zavisnika i izgubljenih duša, nasilnog i neuređenog pejzaža koji obuhvata sve ekstreme američke kulture.
Knjiga je objavljena u prevodu Andreje S. Gluščević, u izdanju Imprimatura, u martu ove godine.
Knjiga Denisa Džonsona čitaocima donosi priče o američkim odmetnicima i lutalicama, o halucinacijama i blaženstvu, o zavisnosti, neuspjehu i iskupljenju.
"Ono o čemu pišem", rekao je Džonson, "jeste dilema življenja u palom svijetu i propitivanja zašto je to tako ako bi već trebalo da bog postoji".
Pisanje Denisa Džonsona je direktno i dinamično, nemilosrdno i iskreno, povremeno neuhvatljivog ritma, ali istovremeno poetično, uvjerljivo i autentično.
"Bog u kojeg želim da vjerujem ima glas i smisao za humor Denisa Džonsona", napisao je književnik Džonatan Frenzen.
"Džonsonov univerzum jedan je od onih kojim upravljaju zavisnost, pakost, vjera i neizvjesnost. To je mjesto gdje pokušaji spasenja ostaju izrazito privremeni i gdje nepostojana narativna arhitektura istovremeno odražava i hrišćanske i patološke crte uma", stoji u osvrtu "Njujork Tajmsa".
Njuzdej o "Isusovom sinu" piše:
"Možemo da čujemo Tvena u njegovoj gorkoj ironiji, Vitmena u njegovom erotskom ekscesu, zatim i Dašijela Hameta u teškim rečenicama koje uzvraća svom ranjenom svijetu. A iza svega ovoga osjećate nešto drugo: vizionarskog anđela, Keruaka ili, još bolje, Blejka, koji je vidio svog demona i žudio za Bogom i iskovao jezik da ih oboje zauzda".
Denis Džonson (1949–2017) je američki književnik koji se dva puta našao u užem izboru za Pulicerovu nagradu za književno djelo i dobitnik je Nacionalne književne nagrade. Poznat je po romanima i kratkim pričama posvećenim likovima sa dna društvene ljestvice, marginalizovanim i odbačenim – narkomanima, lutalicama, alkoholičarima, duševnim bolesnicima, nasilnicima. Njegovo pisanje, istovremeno svedeno i ekstatično, dinamičnog ritma i ispunjeno kratkim rečenicama, zasnovano je na ličnim iskustvima, ali i na tradiciji velikih američkih književnika poput Ernesta Hemingveja ili Rejmonda Karvera.
(MONDO)