Žiri NIN-ove nagrade za roman godine jednoglasno je odlučio da prestižno književno priznanje za 2025. godinu pripadne romanu "Karota" Darka Tuševljakovića, u izdanju Lagune, saopšteno je nakon završne sjednice održane u Beogradu.
Odluku o laureatu 72. NIN-ove nagrade donio je žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsjednik), Jelena Mladenović, Adrijana Marčetić, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković, na završnoj sjednici održanoj 19. januara na Kolarčevom narodnom univerzitetu.
Kako je navedeno u obrazloženju, nakon intenzivnog razmatranja romana koji su se našli u najužem izboru, žiri je jednoglasno odlučio da nagrada pripadne romanu "Karota". Među naslovima koje je žiri smatrao ravnopravnim, djelo Darka Tuševljakovića izdvojilo se, između ostalog, time što jednu veliku traumu pretvara u univerzalno pitanje, "dostojno Sfinge", ukrštajući istorijske dileme sa složenim psihoanalitičkim poniranjima.
"Ispripovijedana između mita, savremenosti i sjećanja, pri čemu na mitskoj osnovi izrasta priča o stradanju pojedinca i kolektiva, ‘Karota’ ukršta misteriju i tragediju. Napor da se pronađe ponešto drugačiji ugao svjedočenja dao je jedno veoma čitljivo, ali istovremeno i zagonetno djelo", navodi se u saopštenju žirija.
Darko Tuševljaković je ranije, u intervjuu za NIN, rekao da je inicijalna ideja za roman proistekla iz razmišljanja o ljudima koji su, zbog istorijskih okolnosti, bili primorani da više puta započinju život ispočetka.
"Želio sam da se priča oslanja na iskustvo, ali da se odvoji od ispovjednog, da se doživljeno provuče kroz unutrašnje filtere i tako preobrazi u nešto novo i neočekivano. Inicijalna kapisla bila je pomisao da su ljudi koji su silom prilika mijenjali lokacije zapravo svaki put započinjali život iz početka", rekao je Tuševljaković nakon ulaska romana u najuži izbor.
Roman "Karota" govori o petorici dječaka čije su živote obilježili događaji i odnosi zbog kojih ni godinama kasnije nisu u stanju da oproste – ni sebi ni drugima. Djetinjstvo glavnog junaka Davora obilježeno je Zadrom, mirisom Jadranskog mora, ali i traumama koje će ga pratiti do odraslog doba. Mnogo godina kasnije, u Beogradu, njegova potraga za odgovorima vodi ga nazad u prošlost i suočavanje sa potisnutim sjećanjima.
Književnik Jovica Aćin ocijenio je da "Karota" plijeni pripovjedačkom umješnošću, snažnim zapletom, upečatljivim likovima i temom o dobru i zlu u čovjeku i zajednici.
Na konkurs za 72. NIN-ovu nagradu pristiglo je ukupno 195 romana. Žiri je krajem decembra u širem izboru izdvojio 39 naslova, potom početkom januara izbor sveo na 13, da bi se u najužem krugu našlo šest romana.
Pored pobjedničke "Karote", u finalu su bili i romani "Balada o ubici i ubici i ubici" Dalibora Pejića, "Frau Beta" Laure Barne, "Besmrtne ludosti gospođe Kubat" Milana Tripkovića, "Razgovori s vješticom" Vladimira Vujovića i "Opatija Svetog Vartolomeja" Miloša Perišića.
(NIN)