Drvar ima bogato istorijsko nasljeđe u koje su ubrajaju miljokazi, ostavštine iz doba Rimljana i Turaka, ali i srednjovjekovni Visuć grad u selu Nagrađe, za koji se pretpostavlja da datira iz starijeg vremena.
Na ulasku u Drvar iz pravca Bosanskog Petrovca je Titova pećina, kulturno-istorijski spomenik, simbol antifašizma i dopinosa herojskog naroda Drvara u Drugom svjetskom ratu u borbi za slobodu.
Dejtonskim mirovnim sporazumom Drvar je podijeljen na tri dijela, jedan je pripao Republici Srpskoj, a dva Livanjskom i Unsko-sanskom kantonu u Federaciji BiH.
Drvaru je prije rata pripadalo selo Trubar, poznato po srpskom vojvodi Golubu Babiću, ali i Martin Brod, gdje se nalazi manastir Rmanj iz 1498. godine. Danas su ova mjesta u sastavu grada Bihaća.
Prekajsko jezero, izvor Bastašice, planina Klekovača visine 1.962 metra, kao i druge prirodne ljepote krase Drvar, gradić koji je prvi za vrijeme Austrougarske imao struju, šinobus, ali i razvijenu privredu - drvnu industriju koja je zapošljavala nekoliko hiljada mještana.
Uz pomoć Srbije i Republike Srpske Drvar doživljava preporod i po ko zna koji put podiže se iz pepela.
"Obnavljamo naš Drvar, gradimo bolje sutra za sve Drvarčane, otvaramo nova radna mjesta i radimo na razvoju naše lokalne zajednice. Zajednički cilj svih nas je da vratimo Drvar na mjesto koje mu pripada", ističe Dušica Runić načelnik opštine Drvar.
Za vrijeme njenog mandata otvorena je tekstilna fabrika vranjanskog "Jumka" u Drvaru, koja trenutno zapošljava 100 žena.
Drvar je dva puta posjetio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je i počasni građanin ove opštine.
Runićeva je istakla i značaj razvoja lokalne zajednice kroz turizam i sport.
"U narednom periodu potrebno je unapređivati turizam kako planinski tako i seoski, ali i adrenalinske sportove. Potrebno je raditi i na afirmaciji lokalnih manifestacija i njegovanju kulturno-istorijskog naslijeđa kako bi smo privukli što veći broj posjetilaca u Drvar", ocjenjuje Runićeva.
U samom srcu grada je, na mjestu prvobitne drvene crkve za koju se ne zna kada je podignuta, sagrađen od tvrdog materijala 1890. godine Hram Svetog Save, u kome se za vjerske praznike okupi veliki broj Drvarčana koji su se vratili u zavičaj, ali i onih rasijanih po svijetu koji nisu zaboravili korijene.
Osim Hrama Svetog Save drvarska parohija broji više pravoslavnih hramova od kojih je najstariji Preobraženja Gospodnjeg u Velikom Cvjetniću, o čijem postojanju podaci datiraju još iz 1788. godine.
Kulturu, istoriju i tradiciju njeguje Amatersko kulturno-umjetničko društvo "Mira Lukač", koje gotovo cijeli vijek čuva od zaborava unačko kolo i tradicionalu nošnju naroda Drvara - unačku.
VELIKI SPORTISTI IZ DRVARA - KOVAČEVIĆ, RODIĆ, ARSOVIĆ, BILBIJA...
Fudbaleri, džudisti, karatisti i košarkaši iz Drvara kroz sport predstavljaju ovaj gradić kao mjesto mladosti i života.
"Drvar je ponosan na velika sportska imena poput Radomira Kovačevića, fudbalera Đure Marića, Milana Rodića, Drvarčanka je i Andra Arsović. Ponosni smo i na velikog Vojkana Bilbiju, Kunića, Barišića, Rokvića, Marčetu, Zrilića, Šobića i mnoge druge sportiste koji su rodom iz Drvara", priča Drvarčanin David Balaban.
On je višestruki prvak BiH u džudou i trener drvarskog džudo kluba čiju školu besplatno pohađa pedesetak djece.
MANIFESTACIJE ČUVAJU GRADSKI DUH
Vršilac dužnosti direktora Centra za kulturu i sport Drvar Suzana Jović ističe da se kroz održavanje manifestacija čuva duh grada.
"Dani drvarske drenjine", "Amateri svome gradu", obilježavanje godišnjice Desanta na Drvar, Dan opštine, takmičenje u uličnom basketu, paraglajding, motorijada, ali i svako drugo obilježavanje značajnih datuma čuva duh grada.
Jovićeva navodi i da je privredno-turistička manifestacija "Dani drvarske drenjine" događaj koji se obilježava u oktobru i koji privuče veliku pažnju javnosti.
Brojne drvarske porodice veliku pažnju posvećuju pravljenju proizvoda od drenjine, ali i uzgoju same voćke. Jedna od njih je porodica Pećanac iz sela Vrtoče koja ima svoju plantažu drenjine, voćke karakteristične za Drvar.
Od drenjine Pećanci prave mućeni pekmez, imber, slatko, kompot, te i nadaleko poznatu rakiju drenju.
Radio Drvar je jedini srpski medij u ovom gradu, koji čini mali kolektiv, koji cjelodnevnim programom javnost Drvara informiše o svim zbivanjima iz BiH, regona, svijeta i Livanjskog kantona, sa posebnim akcentom na Drvar, Glamoč i Bosansko Grahovo.
Iako je u lošoj finansijskoj situaciji godinama unazad, Radio Drvar je opstajao i izborio se sa mnogim nedaćama.
Drvarčani, koje odlikuje dinarski tip čovjeka - hrabrost, poštenje, vjera, ali i velika tvrdoglavost, uz zdrav humor i veliku borbu, opstajali su i ostajali i u najtežim vremenima na svojim vjekovnim ognjištima.
Odlazili su, ali i uvijek se vraćali i sa ponosom pričali o svom zavičaju i slavnim precima.
Ovaj mali gradić iznjedrio je i veliki broj umjetnika, profesora, doktora nauka i ljekara, novinara, ali na prvom mjestu čestitih domaćina.
Drvarske korijene imaju glumice Vesna Pećanac, Dana Kurbalija i Mira Stupica, pozorišni reditelj Vuk Torbica, muzičari Mirko Srdić poznatiji kao Elvis J. Kurtović, Saša i Dejan Matić i Marija Marić, alpinista Petar Pećanac, Jelena Trikić - Majka Hrabrost, novinar Slaviša Sabljić, ali i istaknuti ljekari Siniša Bjeljac, Milanko Maksić i Nikica Grubor.
"Zavičaj je imenica koja nema zamjenicu, gdje je prva majska rosa najljepša. Bilo gdje da odeš, kući se možeš vratiti. U podnožje Klekovače...", odgovor je povratnika koji sa posebnim tonom u glasu i sjajem u oku pričaju o Drvaru.
Od predratnih gotovo 18.000 stanovnika, danas u Drvaru živi svega nešto više od 7.000.
(Srna)