Austrijski tunel Semering, dug 27,3 km i vijredan 3,9 milijardi evra, biće završen do kraja 2029. godine. Projekat će drastično skratiti putovanje između Beča i Graca i ojačati eko-željeznicu.
Tunel Semering dug 27,3 kilometra, vrijedan 3,9 milijardi evra, trebalo bi da bude završen do 2029. godine i značajno skrati putovanje, uz jačanje održivog železničkog saobraćaja i ekološke povezanosti regiona.
Austrijske savezne železnice (ÖBB) napravile su veliki pomak u izgradnji 27,3 kilometra dugog tunela Semering sa dvije cijevi. Tunel povezuje gradove Glognic i Mürcšucšlag, odnosno savezne pokrajine Donju Austriju i Štajersku, prenosi B92.
Predstavnici vlasti su prije nekoliko dana prošli kroz cijeli tunel minibusom, što se dogodilo prvi put u 15 godina, koliko traje izgradnja projekta vrijednog 3,9 milijardi evra. Na čelu delegacije koja je prošla kroz tunel bili su austrijski ministar saobraćaja Peter Hanke i generalni direktor ÖBB-a Andreas Mattha.
Tunel je probijen u novembru 2024. godine, dok je ugovor za opremanje unutrašnjosti dodijeljen u junu 2024, a u martu 2025. usljedio je ugovor za postavljanje kolosečne konstrukcije.
"Fokusirani smo na tehničko opremanje tunela i završne radove na betonskoj unutrašnjoj oblozi u sekciji Glognic, kao i na području pomoćnih i hitnih okana kod Frosnicgraben-a. Zbog ogromnih dimenzija tunela, ovi radovi će trajati duže od tri godine prije nego što vozovi počnu da saobraćaju kroz njega", naveli su iz ÖBB-a.
Direktor Mattha je istakao da će Beč i Grac od kraja 2029. godine biti povezani putovanjem vozom od sat i 50 minuta.
"Trenutno vrijeme putovanja iznosi dva sata i 36 minuta zbog malih brzina od 60 do 80 km/h na postojećoj, krivudavoj pruzi preko planinskog prevoja Semering, dok je bazni tunel projektovan za brzine do 230 km/h", dodaje Mattha, prenosi specijalizovani željeznički magazin IRJ.
Očekuje se da će Austrija izgradnjom ovog tunela postati evropska zemlja broj jedan kada je u pitanju željeznički saobraćaj. U ÖBB-u navode da tunel Semering predstavlja održivu investiciju u budućnost željeznice.
Kao dio nove austrijske južne željezničke trase, on jača Baltičko-jadranski koridor, što bi trebalo da doprinese međunarodnoj konkurentnosti austrijske ekonomije i očuvanju životne sredine.
Iz ÖBB-a podsjećaju da je železnički transport znatno ekološki prihvatljiviji, jer svaka tona robe prevezena vozom stvara, kako procjenjuju, oko 30 puta manje emisije ugljen-dioksida (CO₂) nego transport kamionom.
(Kamatica/MONDO)